Zdravlje

Šest znanstveno potvrđenih tajni zdravog starenja

Starenje je, znamo to svi, neizbježno. Pa ipak, moguće je ostarjeti, a pritom održati duh i tijelo u najzdravijem mogućem stanju. Donosimo nekoliko savjeta pomoću kojih ćete se osjećati bolje i biti zdraviji čak i kad zagazite u neke godine.

Objavljeno

|

Postoji li formula za zdravo starenje? Naravno, vaša kosa će sve više sijediti, a vaše lice biti će sve naboranije. Ipak, moguće je ostarjeti, a pritom održati duh i tijelo u najzdravijem mogućem stanju. Donosimo znanstveno utemeljene tajne zdravog starenja koje je prikupio portal After Fifty Living

Kvalitetna prehrana

Većina promjena na površini vašeg tijela rezultat je onoga što unosite u njega. Tu su puno bitniji način prehrane i odabir namirnica nego pridržavanje neke formalne dijete. Općenito, trebalo bi što više konzumirati povrće, voće, orašaste plodove, punozrnate žitarice i fermentirane mliječne proizvode. S druge strane, trebalo bi smanjiti unos mesa, šećera, soli i nezdravih masti poput margarina te po mogućnosti u potpunosti izbaciti zapakiranu gotovu hranu.

Hrana bogata šećerom i ostalim rafiniranim ugljikohidratima poput bijelog brašna, zapravo ubrzava proces starenja kroz proces razgradnje glukoze. Mnoge studije su pokazale da se smanjenjem udjela ugljikohidrata u prehrani produljuje život i smanjuje rizik za mnoga oboljenja – kardiovaskularne bolesti, karcinome, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Istraživači vjeruju da je mehanizam djelovanja takav da način prehrane mijenja dijelove kromosoma koji su povezani s navedenim bolestima.

Redovita šetnja

Hodajte barem 30 minuta svakoga dana. Ako vam je to previše, razbijte to u nekoliko manjih šetnji. Redovita vježba – pogotovo ako vježbate toliko da se pritom lagano zadišete – donosi velike zdravstvene blagodati. Vježba održava mozak u zdravom stanju tako što do njega dostavlja više krvi i kisika. Istraživanja sugeriraju da aerobna vježba može odgoditi ili ublažiti simptome Alzheimerove bolesti. Aerobni trening također utječe na: kontrolu tjelesne težine, podizanje raspoloženja, jačanje mišića i kostiju, bolji san te smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola.

Prihvaćanje promjene

Život je promjena. Kad se poznata rutina odjednom promijeni, možete se osjećati kao da ste ostali bez ičije podrške. Ipak, odupiranje promjeni samo će iscrpljivati vaše dragocjeno vrijeme i energiju. S druge strane, ako živite za promjenu, možete doživjeti avanture za koje niste ni mislili da su moguće. Sad je najbolje vrijeme da istražite nepoznat teritorij kako bi se mogli pronaći u nečemu. Zateknite sami sebe nespremnima i vidite što će se dogoditi. Naučite živjeti s nesigurnošću, osjećaj treme i nelagode nije znak da radite nešto krivo, samo je znak da radite nešto novo.

Održavanje društvenih kontakata

“Čini se da je iskustvo samoće loše za zdravlje pojedinca”, izjavila je Dr. Nancy J. Donovan, profesorica psihijatrije na Harvardu. Ako se osjećate usamljenima, bez obzira živite li sami ili s nekim te imate li puno prijatelja ili ne, značajno su veće šanse za pojavu depresije ili demencije. Umirovljenici koji se osjećaju napušteno i izolirano imaju veće poteškoće pri obavljanju svakodnevnih zadataka poput kupanja i penjanja po stepenicama. Također, usamljeni ljudi umiru ranije. Istraživanja su pokazala da usamljeni ljudi imaju povišene razine hormona stresa koji izaziva upalu i naticanje povezano s artritisom i dijabetesom. Druga studija otkrila je kod usamljenih ljudi više antitijela za virus herpesa, a to je znak stresa u živčanom sustavu. Dakle, održavajte stara prijateljstva i sklapajte nova. Bavite se volontiranjem ili jednostavno pomognite nekom kome je to potrebno.

Jedenje hrane bogate vlaknima

Jednostavan način da poboljšate vlastito zdravlje je zamjena bijelog kruha punozrnatim. Dodajte grah i jabuke u prehranu. Vlaknasta hrana vas dulje drži sitima, smanjuje razinu kolesterola i rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.

Također, vlaknasta hrana nam pomaže u izbjegavanju zatvora, stanja koje je puno uobičajenije kod starijih ljudi. Nakon pedesete, muškarci bi dnevno trebali konzumirati 30 grama vlakana, a žene 21 gram.

Razmislite o korištenju dodataka prehrani

Može li vam tableta povratiti vlažnost ostarjele kože? Možda. Naravno, najbolje je kad dobijete potrebne nutrijente iz hrane, a ne iz tablete. Ipak, nakon pedesete vaše tijelo treba neke vitamine i minerale više nego prije. Oni uključuju sljedeće:

  • Kalcij (za snagu kostiju)
  • Vitamin D (većina ljudi ga dobija u dovoljnoj količini iz sunca, ali starije osobe bi mogle patiti od deficita)
  • Vitamin B12 (Stariji ljudi imaju poteškoća s njegovom apsorpcijom iz hrane, stoga bi mogli razmisliti o žitaricama obogaćenim vitaminima ili korištenju suplemenata)
  • Vitamin B6 (daje snagu crvenim krvnim stanicama za prijenos kisika kroz tijelo)

Svakako obavijestite svojega liječnika o svim suplementima koje uzimate kako bi se mogle izbjeći neželjene interakcije s drugim lijekovima i ostalim tretmanima.

Exit mobile version