Vijesti

Mrsić upozorava: U idućih 15 godina stiže 123 tisuće novih braniteljskih mirovina

‘Ta najniža mirovina branitelja veća je od najniže radničke mirovine u prosjeku za 54 posto za što je u 2018. potrošeno oko 540 milijuna kuna.’, kaže Mrsić.

Objavljeno

|

Saborski zastupnik i predsjednik Demokrata Mirando Mrsić još se jednom osvrnuo na mirovinski sustav te zatražio odlazak dvoje ministara za koje misli da su opasnost za mirovine. Za ministra mirovinskog sustava Marka Pavića kaže da nema hrabrosti izjednačiti braniteljske i radničke mirovine, dok za ministra branitelja Tomu Medveda tvrdi da svakome tko otvori to pitanje prijeti kaznenim progonom”.

“Bujanje povlaštenih mirovina urušit će mirovinski sustav”, kaže Mrsić koji misli da se na ovaj način novac za radničke mirovine troši za kupovinu glasova. Podsjetio je pritom da je ministar hrvatskih branitelja Medved prije par dana izjavio kako je izdvajanje braniteljskih od radničkih mirovina složen i jako kompliciran proces te poručio da je otvaranje toga pitanja uznemiravanje branitelja što podliježe kaznenom progonu.

Ta izjava, kaže Mrsić, “vrijeđa zdravu pamet i vrijeđa sve vrijedne radnike Hrvatske koji su je svojim radom gradili i razvijali jednako kao što su je branitelji čuvali i branili.”

“Medved i Plenković kupuju mir i glasove”

Zato, rekao je Mrsić, “moram danas iz Hrvatskoga sabora ponovno uznemiriti Medveda jer, ako ne zaustavimo bujanje povlaštenih mirovina, mirovinski sustav će doživjeti kolaps”, Ustvrdio je kako je “očito da Medveda, premijera Andreja Plenkovića ni Pavića ne zanimaju kakve će mirovine primati hrvatski umirovljenici za deset ili 20 godina već im je samo važno kupiti mir i osigurati glasove”.

Upozorio je i na proces u mirovinskom sustavu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, a to je da se svim braniteljima koji nakon umirovljenja budu imali najnižu radničku mirovinu ona se ne isplaćuje nego se isplaćuje najniža zajamčena mirovina.

“Ta najniža mirovina branitelja veća je od najniže radničke mirovine u prosjeku za 54 posto za što je u 2018. potrošeno oko 540 milijuna kuna”, istaknuo je Mrsić i dodao da uz te brojke treba dodati još oko 13.000 novih zahtjeva za braniteljske mirovine u postupku.

O “posebnima” bi trebala skrbiti njihova ministarstva

Mrsić navodi da zbog stabilnosti sustava takozvane povlaštene mirovine treba financirati iz proračuna, a ne mirovinskog sustava. Tako bi, kaže, ministar branitelja trebao osigurati povlaštene mirovine u svom ministarstvu, a za umirovljene akademike isto bi trebalo napraviti i Ministarstvo znanosti.

“Ako nastavimo ovim tempom, do 2035. bit će ukupno 123 tisuće novih korisnika najniže mirovine prema Zakonu o hrvatskim braniteljima uz dodatni trošak za mirovinski sustav od preko 25 milijardi kuna”, upozorio je Mrsić.

Slovo zakona

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i član obitelji umrlog branitelja koji ima priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora od najmanje 100 dana može ostvariti najnižu mirovinu ako je mirovina prema navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama za vrijeme radnog vijeka  niža od najniže mirovine.

Osnovica za određivanje najniže mirovine prema ZOHBDR-u iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku te iznosi 2558,25 kn i povećava se za broj dana sudjelovanja u borbenom sektoru, i to za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice, odnosno za 0,4989 kn, za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Proračunska osnovica  određena je propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna Republike Hrvatske. 

Hrvatskim braniteljima koji su bili korisnici najniže mirovine ostvarene  prema prijašnjem ZOPHBDR-u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je po  službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. ožujka 2018. odredio novi iznos najniže mirovine prema odredbama novog ZOHBDR-a, ako je to za hrvatskog branitelja povoljnije.

Pravo na najnižu mirovinu ima i hrvatski branitelj koji je navršio uvjete životne dobi za starosnu mirovinu prema ZOMO-u, a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za  starosnu mirovinu uz uvjet da je najmanje 100 dana proveo kao pripadnik borbenog sektora. (HZMO)

Exit mobile version