Znate li zašto stalno odgađate obaveze?

“Ljudi ne odgađaju obavljanje zadataka zbog toga što su lijeni”, kaže dr. Piers Steel, autor knjige “Jednadžba prokrastinacije: Kako prestati odgađati stvari i započeti s obavljanjem posla”. “Prokrastinacija je oblik ponašanja štetan za pojedinca”, izjavio je za New York Times.

Dr. Fuschia Sirois, profesorica psihologije na Sveučilištu u Sheffieldu, slaže se s tim. “Zbog toga kažemo da je prokrastinacija u principu iracionalna”, izjavila je za Times, “i naravno da nema smisla raditi nešto što će imati negativne posljedice… ali ljudi ulaze u ovaj iracionalni ciklus kroničnog odgađanja zbog toga što se nisu u stanju nositi s negativnim emocijama koje im pobuđuje razmišljanje o zadatku.”

Izdvajamo iz članka:

Odgađanje nije ni jedinstvena karakterna mana niti urok koji uništava vašu sposobnost da organizirate vlastito vrijeme, već način na koji se nosite s neugodnim emocijama i negativnim raspoloženjima koje se pojave kad se pokušate uhvatiti u koštac sa zadatkom koji vam izaziva nelagodu, dosadu, tjeskobu, frustraciju, prijezir, sumnju u vlastite sposobnosti i/ili slično.

Zapravo postoji dosta veliki broj istraživanja posvećenih proučavanju osjećaja krivnje koji se tipično javlja u sklopu odgađanja zadataka. To bismo mogli nazvati “mentalnim procesom odgađanja”. “Misli koje se javljaju u tom procesu obično podižu razinu stresa i tjeskobe, što utječe na daljnji porast tendencije odgađanja zadataka”, izjavila je Dr. Sirois.

U trenutku odgađanja zadatka zapravo osjećamo trenutačno olakšanje što nas može dovesti do toga da upadnemo u začarani krug. “Odgađanje zadatka pruža olakšanje koje u tom trenutku predstavlja nagradu za ponašanje”, kaže Dr. Sirois, “a iz osnova biheviorizma znamo da dobijanje nagrade za ponašanje stvara težnju za njegovim ponavljanjem.” Zbog toga prokrastinacija najčešće nije jednokratno ponašanje već ciklus koji se lako pretvori u kroničnu naviku.