Sportaši i umjetnici primaju mirovinu od države, ali bez kriterija za umirovljenje

U Hrvatskoj osim mirovina po općim propisima postoje i mirovine po posebnim propisima, koje se kolokvijalno nazivaju povlaštenima. No, uz to, postoje i naknade koje primaju osobe koje su svojim radom i angažmanom dobile pravo i na dodatne zasluge, piše najnoviji broj Glasa umirovljenika.

Tako se nadoknade za zaslužne osobe i za izvrsnost u sportu (popularno zva­ne sportskim mirovinama) isplaćuju osobama koje su završile ili su pred završetkom svojih profesionalnih karijera. Iako bi, gledajući kriterij dobi i radnog odnosa, ove naknade spadale u mirovinska primanja, one su zapravo paramirovinske naknade, jer njihovi primatelji i dalje mogu raditi te ne podliježu uobičajenim kriterijima za umirovljenje (starost, radni staž i visina plaće).

Zbog toga je i logičan odgovor iz Ministarstva rada i mirovinskog su­stava u kojemu stoji “novčane nado­knade nisu dodatak mirovini i nisu dodatno regulirane posebnim propisima u mirovinskom sustavu. Također, novčane nadoknade zaslužnim osobama ne isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje”

Komisija odlučuje

Zakonom o dodjeljivanju stalnih novčanih nadoknada zaslužnim osobama iz 1994. godine propisano je davanje para mirovinskih nadoknada zaslužnim osobama zbog njihove znanstvene, kulturne ili druge društvene djelatnosti te članovima obitelji nakon njihove smrti.

Jedan od najkraćih hrvatskih zakona nije definirao kriterije dodjeljivanja, već je sve prepustio Administrativnoj komisiji Vlade, čiji sastav i ingerencije tim zakonom također nisu definirane. Ovlaš je spomenut rast iznosa nadoknade i to prema “prema porastu plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u tekućem mjesecu prema prethodnom mjesecu, a na osnovi podataka Državnog zavoda za statistiku”.

S obzirom na to da tu nadoknadu najviše koriste umjetnici, Glas umirovljenika je pitao Ministarstvo kulture kolike su te nadoknade i koliko ih umjetnika koristi? Umjesto toga, došao je šturi odgovor kako „Ministarstvo kulture trenutno radi na Nacrtu prijedloga Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanja umjetničkog stvaralaštva. Na prijedlog strukovnih Udruga uzeto je u razmatranje uvođenje naknada na mirovinu, kroz spomenuti Zakon te je ova inicijativa u ovoj fazi rasprave u okviru radne skupine. Vezano uz Zakon o dodjeljivanju stalnih novčanih nadoknada za zaslužne osobe, obveza Ministarstva kulture je osnivanje Povjerenstva koje daje preporuke za zaslužne umjetnike te ih upućuje Administrativnoj komisiji Vlade Republike Hrvatske”.

Ranijih godina bilo je riječi i o reviziji popisa zaslužnih osoba, no osim najave, od toga nije bilo ništa. Glas umirovljenika se obratio i Administrativnoj komisiji Vlade RH s upitom o tim visini i broju primatelja tih nadoknada te spomenutoj reviziji, no do zaključenja ovoga broja nije dobio odgovor.

Milijuni za sportaše

Stvari su puno sređenije po pitanju “sportskih mirovina”, jer je Zakonom o sportu predviđeno da to pravo ostvaruju sportaši s navršenih 45 godina života koji imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište i koji nisu osuđeni zbog kaznenih djela. Propisan je i iznos koji se dodjeljuje pojedinom sportašu, a on ovisi o “boji” medalje i o tome je li ona osvojena na Olimpijskim igrama ili drugim natjecanjima, ali samo u olimpijskim sportovima.

Tako sportaši mogu dobiti od 40 do 100 posto prosječne hrvatske neto plaće u godini prije godine ostvarenja prava na naknadu. “Kontrolu ispunjenosti uvjeta provodi Središnji državni ured za šport jednom godišnje i ukoliko sportaš prestane ispunjavati propisane uvjete, Ured ukida rješenje o ostvarivanju prava na trajnu novčanu mjesečnu naknadu. Trajna novčana mjesečna naknada koju ostvaruje sportaš ne može biti predmet nasljeđivanja. Trajne novčane mjesečne naknade isplaćuju se od 2013. godine, a u ovome trenutku je ukupno 202 korisnika spomenute naknade”, kažu iz Središnjeg državnog ureda za šport.

Njihov rad vrijedi pohvaliti zbog transparentnosti i javnosti rada, jer su na svojim internetskim stranicama objavili trošak tih naknada po godinama. Tako je 2018. isplaćeno 17,3 milijuna kuna, a sveukupno je u proteklih šest godina na “sportske mirovine” otišlo 81,8 milijuna kuna.

Tako se postavlja pitanje nije li ovo prevelik trošak na javne financije i jesu li zaslužne osobe, povrh svih drugih dobivenih novčanih i materijalnih nagrada, zaslužile još i doživotnu, paramirovinsku naknadu iz džepova građana ove zemlje koji redovito uplaćuju doprinose? Ovoga puta smo saznali stvarno stanje samo s naknadama za izvrsnost u sportu, stoga se naša istraga nastavlja. (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)