26-godišnjaku iz Bosne i Hercegovine na Općinskom kaznenom
sudu u Zagrebu izrečena je kazna od šest mjeseci psihijatrijskog liječenja.
Javnost je ogorčena jer smatra da kazna ne odgovara nedjelu.
Naime, mladić je u unajmljenom automobilu u Hrvatskoj izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.
Srećom, u ovom slučaju smrt je za dlaku izbjegnuta, iako je stanje ozlijeđenog muškarca tragično. Kako je to u opsežnom prilogu “Istine i zablude o marihuani” objasnila dr. Matija Čale Mratović, marihuana ima snažno štetno djelovanje na sposobnosti i vještine potrebne za sigurnu vožnju (npr. budnost, sposobnost koncentracije, koordinacija pokreta, brzina reakcije, procjena udaljenosti itd.), a štetno djelovanje traje i do 24 sata nakon konzumiranja.
Broj smrti raste s udjelom konzumenata, baš kao i u slučaju alkohola
Kako oštećuje ravnotežu i koordinaciju, kratkotrajno
pamćenje i pažnju uz smanjeno kritičko rasuđivanje povećava vjerojatnost
rizičnog ponašanja i statistički značajno povećava rizik za prometne nesreće.
Dok su još uvijek različiti učinci marihuane u fazi istraživanja, nedvojbeno je
potvrđena statistički značajna povezanost između konzumiranja marihuane i
prometnih nesreća pa tako i onih sa smrtnim ishodom.
Broj umrlih raste ili pada proporcionalno s udjelom konzumenata u populaciji. Što je veći udio konzumenata, veći će biti broj stradalih. Kao primjer navodima Istraživanje s Columbia University’s Mailman School of Public Health, u kom su obrađeni podaci za 23.500 smrtno stradalih vozača u periodu od 1999.g. do 2010.g..
Rezultati su pokazali da je alkohol kao pridonoseći čimbenik u nesrećama, cijelo to vrijeme bio u 40% slučajeva, dok je udio nesreća pod djelovanjem marihuane porastao od 4% 1999.g. na 12% 2010.g. Treba li spomenuti da je to vrijeme ponovnog trenda dekriminalizacije marihuane i vrijeme uvođenja marihuane u medicinsku uporabu? Više o marihuani, uz popis znanstvenih referenci, potražite na stanicama dubrovačko-neretvanskog Zavoda za javno zdravstvo.
