Vijesti
Pavić: Prođe li referendum, za mirovine ćemo dizati kredite
Ekonomski analitičari govore da ako referendum prođe, rezultat će biti smanjenje mirovina ili zaduživanje. Izračunali smo koliko to košta, 45 milijardi kuna do 2040., što će imati na efekt pet do sedam posto manjih mirovine ili kredit i zaduživanje građana, misli ministar Pavić.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ne mijenja argumentaciju oko obrane mirovinsko reforme. Istovremeno sindikati ujedinjeni u inicijativi “67 je previše” prikupljaju potpise za raspisivanje referenduma kako bi ključne dijelove Pavićeve reforme poništili.
“Referendum je demokratsko pravo koje Vlada podupire, ali rad do 67. godine nije novost i 2013. godine uvela ga je SDP-ova vlada“, kazao je Pavić za RTL. “Vidjeli smo da je gospodin Bernardić glasao za to prije pet i pol godina, a sad je dao potpis za referendum i ispričao se zbog toga. Možda će se ispričati za cijeli Milanovićev mandat.”
Nije želio komentirati odluku Crkve da ne dopusti prikupljanje potpisa ispred njenih objekata: “Vlada nikome ne brani, ne utječe ili nalaže da prikuplja potpise, u to ne bih ulazio. Ali, ono što želim naglasiti jest da neće svi raditi do 67. godine. Postoji institut dugotrajnog osiguranika i oni koji ulaze mladi na tržište rada nakon 41 godine mogu u mirovinu. Danas je takvih sve više zbog nedostatka radne snage. Oni će moći u mirovinu sa 60 godina, a oni koji studiraju će moći u prosjeku sa 65. Samo 20 posto hrvatskih umirovljenika ima 40 godina radnog staža, a prosjek je 30,2 mjeseca, dok je u Europi prosjek 35 i u Njemačkoj 37 godina. Ono što vidimo, oni koji su bili duže na tržištu rada imaju prosječnu mirovinu 4.500 kuna. Prema tome, išli smo prema cilju da ljudi ostaju dulje na tržištu rada i da čim skupe 41 godinu mogu u mirovinu“, kaže ministar.
“Sve agencije govore, kao i Europska komisija, da je ovo dobra reforma”, tvrdi Pavić pa zaključuje: “I ekonomski analitičari govore da ako referendum prođe, rezultat će biti smanjenje mirovina ili zaduživanje. Izračunali smo koliko to košta, 45 milijardi kuna do 2040., što će imati na efekt pet do sedam posto manjih mirovine ili kredit i zaduživanje građana!”