Studente nije oduševila ideja da bez naknade pomažu Vladi za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020. godine. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozvalo je sredinom ožujka studente da se jave na natječaj za tzv. časnike za vezu koji će pomagati inozemnim izaslanstvima kada budu dolazili na događaje koje će organizirati Hrvatska, javlja Telegram.
Prema medijskim informacijama, Vlada je računala da će na taj način angažirati oko 150 studenata. No, na natječaju nije bilo gužve – prijavilo se tek 85 studenata. Potvrdili su to Telegramu u Ministarstvu, napomenuvši da je “procedura odabira kandidata u tijeku”.
Nakon što je u ožujku objavljen natječaj, koji je išao preko Sveučilišta u Zagrebu, u javnosti su krenule kritike jer Ministarstvo, odnosno Vlada nisu predvidjeli nikakvu novčanu naknadu za studente. Naveli su tek da će im “isplatiti iznos za pokrivanje polugodišnjih troškova prijevoza” te da je prehrana “osigurana u konferencijskim i drugim prostorima”.
“Po završetku postupka odabira kandidata odlučit ćemo na koji će se način organizirati postupak odabira i angažiranja preostalog potrebnog broja časnika”, ističu na Zrinjevcu. Brojku od 150 ljudi u odgovoru ne spominju, ali je niti ne demantiraju. Može se, dakle, zaključiti da se na natječaj nije prijavilo onoliko kandidata koliko ih se tražilo, zaključak je Telegrama.
Nekada se moglo i bez novca
Podsjetimo, mladi su nekada jedva čekali volontirati za državu pa čak i kada je bila riječ o neplaćenom teškom fizičkom radu. Takozvane omladinske radne akcije najčešće su se koristile za izgradnju puteva, željezničkih pruga, javnih zgrada i objekata infrastrukture, a njihovi sudionici su bili organizirani u omladinske radne brigade na teritorijalnom principu, najčešće prozvane po lokalnom narodnom heroju.
Omladinske radne akcije su imale značajniju ulogu u prvim godinama poratne Jugoslavije, kako u obnovi nakon razaranja i pustošenja u ratu, tako i u projektima koji su omogućili industrijalizaciju. Pri tome se najviše ističe izgradnja pruge Brčko-Banovići 1946. godine. Sedamdesetih doživljavaju novi poticaj, ali uglavnom iz političkih razloga, odnosno za promoviranje službene ideologije; kao takve su ostavile značajan utjecaj na popularnu kulturu bivše Jugoslavije.
