Naš mozak funkcionira kao složeni bioelektrični sustav u kojemu oko 85 milijardi neurona radi 24 sata dnevno. Starenje mozga može se očitovati u smetnjama u komunikaciji među tim sustavima a tome pak može biti uzrok izloženost raznim otrovima, neravnoteža glukoze te općenito takav životni stil koji mijenja kod naših stanica.
Naše stanice obično propadaju u različita vremena. Najčešće prve počnu propadati stanice zglobova. Ponekad su to stanice srca ili jetre, a prilično često stanice mozga, piše doktorica Jo-Anne Lema za portal After Fifty Living.
Starenje mozga do neke je mjere neizbježno, no nije kod svake osobe isto. Iako u konačnici pogađa sve ljude, ne manifestira se kod svakoga na jednak način. Starije osobe jako se razlikuju s obzirom na svoju mentalnu dob. Neki se mozgovi ponašaju kao da im je onoliko godina kao i ostatku tijela, neki kao da su stariji, a neki kao da su mlađi. Uobičajene promjene vezane uz pamćenje uključuju i sljedeće:
Problemi s pažnjom
To je jedan od najranijih znakova i najčešće se pojavljuje puno prije eventualnih poteškoća s pamćenjem.
Poteškoće s učenjem novih stvari
Smještanje nove informacije u pamćenje može trajati duže.
Multitasking
Usporeno procesuiranje podataka može otežati obavljanje više paralelnih zadataka.
Prisjećanje imena i brojeva
Ova vrsta memorije koja nam pomaže upamtiti imena i brojeve počinje slabjeti već iza dvadesete godine.
Pamćenje raznih dogovora i obaveza
Informacija o nekom događanju može biti tako dobro pospremljena da je ne možemo dohvatiti ne poslužimo li se nekim trikom.
Srećom, postoje načini kako mozak održati mladim i vitalnim. Od velike će pomoći biti fizička tjelovježba kao i mentalna aktivnost. S druge strane, navike poput pretjeranog pijenja alkohola ili loše kardiovaskularno zdravlje, izloženost toksinima, stresu, infekcijama ili slično, mogu potaknuti prijevremeno starenje mozga. Starenje, kao i većina bioloških procesa, mješavina je više stvari kod svake pojedine osobe.
