Vijesti
Srbija uvodi doživotni zatvor. Treba li to učiniti i Hrvatska?
Uvođenje doživotnog zatvora rezultat je potrebe za strožom kaznom kada je riječ o počiniteljima najtežih kaznenih djela, a obično su to zločini koji potresaju javnost, kao što su ubojstva djece
“Srbija će uvesti doživotni zatvor s mogućnošću uvjetnoga otpusta poslije 25 godina”, rekao je predsjednik Srpskog udruženja za kaznenopravnu teoriju i praksu i član radne grupe za izmjene Kaznenoga zakonika Stanko Bejatović.
“Uvjetni otpust bit će mogućnost, a ne obaveza. To je međunarodni standard”, kazao je profesor Bejatović za Politiku.
Kaže kako će svaki osuđenik na doživotni zatvor moći poslije 25 godina provedenih iza rešetaka napisati molbu, a hoće li biti i pušten na slobodu uz uvjet da ne ponovi kazneno djelo, odlučit će sud.
Uvođenje doživotnog zatvora rezultat je potrebe za strožom kaznom kada je riječ o počiniteljima najtežih kaznenih djela, a obično su to zločini koji potresaju javnost, kao što su ubojstva djece, prenosi Fena.
U suvremenom svijetu se smatra drugom najstrožom kaznenopravnom sankcijom iza smrtne kazne, odnosno najstrožom kaznom u onim zemljama koje su smrtnu kaznu ukinule. U zakonodavstva mnogih država je uvedena upravo kao “humana” zamjena za smrtnu kaznu, jer nakon nje teoretski pretpostavlja najefikasnije sredstvo specijalne prevencije, odnosno sprečavanja osuđene osobe da ponavlja kaznena djela.
U drugoj polovici 20. stoljeća je doživotni zatvor u mnogim zemljama, slično kao i smrtna kazna, došao pod udar kritičara koji ga smatraju “nehumanim” i neefikasnom, s obzirom da se osuđenici na doživotni zatvor izricanjem te kazne smatraju trajno izbačenim iz društva, odnosno gube bilo kakav interes za rehabilitaciju.