U Hrvatskoj trenutno živi 120 supermilijunaša “teških”
više od 30 milijuna dolara, među njima 11 ih ima neto imovinu veću od 100
milijuna dolara (nakon pada Ivice Todorića vjerojatno smo spali na desetero
ozbiljno bogatih), a milijardera još nema.
Naši su bogataši uglavnom “teški” između deset i 100 milijuna dolara i takvih imamo oko 590, piše Slobodna Dalmacija navodeći podatke novog izvješća londonske konzultantske kuće “Knight Frank”.
Broj supermilijunaša u Hrvatskoj u prošlom desetljeću
porastao za 33 posto iako je hrvatsko gospodarstvo u međuvremenu oslabjelo, a
bruto domaći proizvod za nekoliko je postotaka niži nego prije 10 godina.
Hrvatske vlasti u tom su razdoblju snižavale javnu potrošnju i stegnule remen
većini. Svejedno, broj hrvatskih ultramilijunaša u inače najdužoj krizi u EU-u
dvostruko je brže rastao od onog u Europi (17 posto) i osjetno sporije od
svjetskog prosjeka (42 posto).
Prema procjeni Knight Franka, Hrvatska ima i 11.900
milijunaša “lakše kategorije”, a to su oni čija je imovina veća od
milijun dolara, odnosno šest i pol milijuna kuna. Pri tome je važno da se ti
podaci ne odnose na ukupan broj hrvatskih bogataša, već samo na one prijavljene
u domovini.
Raste socijalna nejednakost
Broj bogatih ljudi u Hrvatskoj neprekidno raste (u zadnje četiri godine oko pet posto), a usporedo se povećavaju imovinske i socijalne nejednakosti. Prošle godine naša je zemlja dobila 500 novih milijunaša, piše Slobodna.
Procjena londonske kompanije o broju hrvatskih bogataša čini
se preniskom. Ako bi se u obzir uzimale vrijedne nekretnine, naročito one
pozicionirane na vrhunskim lokacijama na Jadranu, moglo bi se izbrojiti i više
hrvatskih građana koji imaju imovinu vrijednu barem milijun dolara.
Što se sve računa u bogatstvo? U imovinu bogatih
“Knight Frank” ne ubraja kuću u kojoj stanuju, već dodatne kuće i
nekretnine, dionice i vrijednosne papire, umjetničke kolekcije, zrakoplove,
jahte, zlato, vino, satove i ostale predmete.
I bogati plaču
No, silno bogatstvo donosi ne samo radosti, već i brige. Najbogatiji ljudi u svijetu, prema istraživanju “Knight Franka”, nerijetko imaju “besane noći” zbog raznih strahova, često se ne osjećaju sigurnima tamo gdje žive.
Svaki peti (21 posto) razmišlja o trajnom preseljenju, njih 29 posto razmišlja o nabavi još jedne putovnice, a njih 34 posto već ima dva državljanstva. Samo iz Francuske, Italije, Grčke i Španjolske odselila je 21 tisuća milijunaša, najčešće u Australiju, koja je postala najpopularnije utočište prebjega. Prema američkim medijima, bogati Amerikanci počeli su kupovati posjede na Novom Zelandu, kako bi imali utočište u slučaju nevolje.
