Pavić: Akademici imaju 44 godine staža, branitelji od 17 do 18 godina

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u razgovoru za Jutarnji list kritizirao je Referendumsku inicijativu „67 je previše“. Kaže, mjesta panici nema, jer se to odnosi samo na one koji neće imati status dugogodišnjeg osiguranika.

Dotaknuo se i mirovina po posebnim propisima, a objasnio je i izjavu s kojom je usporedio životu Zagrebu i Londonu. Iz razgovora izdvajamo neke akcente.

Kaže da sindikati stvaraju paniku

Neće svi raditi do 67. godine nego samo oni koji neće skupiti 41 godinu staža. Sindikati pokušavaju stvoriti paniku u javnosti, većina građana će ići u mirovinu sa 60 i 65 godina. Treba vrlo jasno reći da je 67 godina uvedeno još u vrijeme SDP-ove Vlade. Nisu tada bili referendumi, imamo već to pet godina u zakonodavstvu.

Ono što je ova Vlada napravila samo je malo ubrzala odlazak s 2038. na 2033. Ali, i dalje postoji u zakonodavstvu takozvani institut dugotrajnog osiguranika, koji omogućava ljudima koji rano ulaze na tržište rada, a to su naši građevinari, blagajnice u dućanima i medicinske sestre i svi oni koji sa 18 godina ulaze na tržište rada, da sa 60 godina i 41 godinom staža mogu otići u mirovinu, bez penalizacije.

Za naše studente koji će studirati do 24. ili 25. godine isto vrijedi, ako dodamo 41 godinu staža, ići će sa 65 godina, prema tome i dalje će većina ljudi ići sa 60 i 65. Ono što tu treba istaknuti jest da trenutačno za mirovinski sustav izdvajamo 40 milijardi kuna, odnosno 18 milijardi kuna nam fali svake godine i to nadomještamo iz proračuna.

Ukidanje povlaštenih mirovina ne bi pokrilo manjak

Ono što bih prvo htio reći – to nisu povlaštene mirovine nego mirovine po posebnim propisima. Druga stvar, tu se radi o nekih 5,5 milijardi kuna, ali važno je znati da su ti ljudi ostvarili već određene godine staža iz rada, kada su im se uplaćivali doprinosi.

Prema našim okvirnim saznanjima, jer će se tek raditi dubinska analiza, akademici imaju 44 godine staža, branitelji od 17 do 18 godina. Dakle, po pravima koje imaju prema općim propisima ušteda bi bila oko 2 milijarde kuna, prema tome ovih 18 milijardi kuna koje imamo deficita iz toga ne bi mogli namiriti.

Uredio je opći sustav, ali nije dirao u povlaštene mirovine

Više puta sam naglasio, cjelovitom mirovinskom reformom uredili smo opći sustav koji ne obuhvaća mirovine po posebnim propisima. Treba isto tako znati i da je mirovinski sustav takav da kada jednom nekome date pravo, to pravo mu ne možete oduzeti. (Više o godinama staža i visini mirovina unutar skupina takozvanih povlaštenih mirovina pročitajte ovdje.)

Je li bolje živjeti s 4.200 kuna u Zagrebu, nego s 1.000 funti u Londonu?

Često mi se ta izjava izvlači iz konteksta gdje me pogrešno citiraju kao da govorim da se lakše živi u Hrvatskoj s 4.200 kuna nego s 1.000 funti u Velikoj Britaniji.

Radi se o osobnom iskustvu iz 2004. kada sam kao mladi znanstvenik od 1.000 funti stipendije izdvajao 500 funti za život s cimerima u studentskom smještaju, 300 funti za prehranu u studentskoj menzi i 100 funti za prijevoz, tako da sam brzo uvidio da nije pitanje visina primanja nego što s tim iznosom mogu dobiti. No, to je moje osobno iskustvo i ne može ga se generalizirati i vaditi iz konteksta.

I baka ima malu mirovinu

Na isti način mi se izvrće rečenica da sam rekao kako se s 3.000 kuna može dostojanstveno živjeti. Ne, nikada to nisam rekao, niti pomislio jer i sam imam baku koja ima mirovinu 1800 kuna i znam koliko je to malo. Ali kada smo povećavali minimalnu plaću za 588 kuna u mandatu ove Vlade, rekao sam da je to doprinos dostojanstvenijem životu onih s najmanjim primanjima, nikako nisam rekao da je to dovoljno za dostojanstven život.