Kad se dogodi tragedija, mrzitelji pasa dođu na svoje

Tragičan slučaj u kojem je pas teško ozlijedio bebu u Repašu kod Đurđevca još je jednom pokrenuo beskrajne rasprave između vlasnika pasa i onih koji te vlasnike, a ni pse, ne podnose.

“To što se danas radi nije normalno! Dijete je ljudima u rangu sa psom, a takva anomalija mora poći po zlu”, tvrdi tako jedan komentator uvjeren da su ljudi koji imaju pse psihički bolesni, dok drugi dodaje: „Psima i djeci nije mjesto u kući zajedno. Saberite se već jednom i dozovite se pameti.“

Štoviše, propituje se i roditeljska kompetencija ljudi koji imaju psa za ljubimca: “Mislim da bi socijalne službe trebale ubuduće gledati i roditelje s djecom i psima. Treba zaštiti tu djecu!” Nije izostao ni antilogički evergreen prema kojem bi domovi za nezbrinutu djecu bili prazni, samo da nije pasa: “Bolje da su umjesto tri psa udomili jedno dijete i o njemu brinuli!”

Pod krinkom brige za djecu, neki su tako tragediju jedne obitelji iskoristili za širenje netrpeljivosti prema životinjama i ljudima: “Psu je mjesto na dvorištu na lancu. Jeste li vidjeli na što liče stanovi ljudi koji žive s psima? Smrdljivci su jedni i drugi.”

Što je s psima koji spašavaju djecu?

“Kada će se tomu stati na kraj?” pitaju se zabrinuti čitatelji koji proglašavaju izvanrednu situaciju, jer, kažu, to se događa prečesto. A zapravo, istina je sasma suprotna. Takvi teški slučajevi ozljeđivanja događaju se rijetko i zato su medijski izdašno popraćeni. Dodatni sloj emotivne reakcije spomenutoj priči daje činjenica da je ozlijeđeno dojenče. Realno, puno je više medijskih objava o psima koji su spasili djecu od požara, utapanja, smrzavanja, zmija i divljih životinja, iz lavina pa čak i od zlostavljanja.

Prema istraživanju GfK, čak 41 posto hrvatskih građana posjeduje psa (Hina 31. kolovoza 2016.). U Hrvatskoj se godišnje dogodi oko 4.000 psećih ugriza, a smrtni ishodi se ne bilježe (Jutarnji list 14. svibnja 2017.) Kako nije objavljena daljnja raščlamba, teško je reći koliko je u ovom broju ozbiljnih ozljeda koje traže ozbiljnu intervenciju, a koliko je lakih ugriza. Analizom medijskih napisa jasno je da većina ozbiljnijih ozljeda nastaje u trenutku kada vlasnici pasa pokušavaju razdvojiti pse u sukobu.

Jesu li ugrizi pasa javnozdravstveni problem? Usporedimo li ih s gripom, koju mnogi proglašavaju bezopasnom bolešću, vidjet ćemo prave razmjere problema. Naime, samo je u ovoj sezoni u Hrvatskoj od posljedica gripe umrlo 107. osoba. Uz to, u prometu je u proteklih 10 godina poginulo više od 4.000 osoba. U 2017. godini dogodilo se čak 51 ubojstvo, zabilježio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Je li, onda, za ljude opasniji pas ili čovjek?

Što kaže Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)?

Prema objavi SZO-a, ne postoje egzaktni podaci koliko se ugriza pasa dogodi godišnje u svijetu. Neka istraživanja procjenjuju da ih je na desetke milijuna i, srećom, rijetko su fatalni u zemljama koje provode vakcinaciju ljubimaca i efikasno se bore protiv virusa bjesnoće.

U Sjedinjenim Državama dogodi se oko 4,5 milijuna psećih ugriza godišnje. Ozlijeđene osobe u 19,6 posto slučajeva zatraže liječničku pomoć. Među ozlijeđenima, njih je 0,66 posto s ozbiljnim ozljedama koje zahtijevaju neki rekonstruktivni zahvat. Godišnje 10-20 Amerikanaca izgubi život zbog psećeg ugriza.

Za usporedbu kažimo da su u SAD-u 2016. godine čak 106 osoba ubili komarci, prenijevši im virus groznice Zapadnog Nila. U istoj toj državi oko 100.000 ljudi godišnje podlegne gripi. Ostale bogate zemlje, javlja SZO, imaju usporedive statistike što se fatalnih ishoda ugriza pasa tiče.

Djeca imaju koristi od kućnih ljubimaca

Prema SZO-u, najveći dio ugriženih su djeca i to u drugoj polovici djetinjstva. Zbog svoje visine i nekontroliranog ponašanja djeca su u većem riziku od ozljeda glave i vrata koje im mogu nanijeti psi, ali i druge životinje.

No to ne znači da ih trebamo odgajati u okruženju bez ljubavi prema kućnim ljubimcima. Dapače, brojna su istraživanja pokazala da odgovorni odgoj u kućanstvu s kućnim ljubimcima djecu uči empatiji, odgovornom ponašanju te ih čini zdravijim, boljim i sretnijim ljudima.