Prema izdvajanjima za socijalnu zaštitu u 2017. godini, Hrvatska je na 19. mjestu unutar skupine članica Europske unije i EFTA-e i to sa 14,3% uloženog BDP-a. Pad je to sa 15,7% BDP-a koje je Hrvatska 2015. ulagala u socijalu. Ovi postoci ilustriraju stupanj preraspodjele bogatstva unutar društva; od onih najbogatijih prema siromašnima. Slovenija je na 15. mjestu s 16,2%.
Na vrhu ljestvice su Finska (24,9%), Francuska (24,3%), Danska (22,4%), Italija (20,9), Austrija (20,5%) i Švedska (20,2%). Začelje, od 28. do 31. mjesta drže Litva (11,2%), Island (9,2%) i Irska (9,5%), objavio je Europski statistički ured Eurostat.
Prema Eurostatovoj metodologiji u socijalnu zaštitu ulaze bolovanja koje isplaćuje država, mirovinske isplate i socijalne naknade za starije osobe, potpore obiteljima s djecom i naknade za nezaposlene. Stručnjaci za siromaštvo upozoravaju da ulaganja u socijalu, države trebaju projektirati kao isplativo ulaganje u izlazak iz začaranog kruga siromaštva, a ne trošak.
U segmentu ulaganja u socijalnu zaštitu starijih građana i mirovine Hrvatska je na 16. mjestu s 8,3% BDP-a. Grčka i Finska drže prvo mjesto sa 13,8%, a slijede ih Francuska i Italija (13,4%) i Austrija (12,5%). Po izdvajanjima za starije najgore su Litva (5,7%), Irska (3,4%) i Island (3%).
Dakako, sve iznesene podatke valja promatrati kroz prizmu visine BDP-a.
