Aktivno starenje
Čak i ako počnete vježbati u starijoj dobi, pomažete svojem tijelu kao da ste vježbali čitav život
Nova studija je pokazala da je vježbanje korisno za zdravlje čak i ako ranije niste vježbali i ako se tjelovježbi posvetite kasnije u životu. Štoviše, čak i vježbači koji su tek kasnije u životu prvi put ušli u fitness centar, mogu pomoći svojem zdravlju jednako kao i oni koji vježbaju čitav život.
Ako u mladosti niste bili baš previše aktivni, možda ćete pomisliti da neće puno koristiti počnete li vježbati u zrelim godinama. Naime, održavanje forme je puno lakše nego stjecanje forme, a usput radi se o doista teškom i ponekad bolnom procesu. “Pa što će mi vježbanje sad u pedesetima ako nisam dosad vježbao”, možda ćete se zapitati.
Odgovor na ovo pitanje mogao bi vas prilično iznenaditi. Naime, nova studija je pokazala da je vježbanje korisno za zdravlje čak i ako ranije niste vježbali i ako se tjelovježbi posvetite kasnije u životu. Štoviše, čak i vježbači koji su tek kasnije u životu prvi put ušli u fitness centar, mogu pomoći svojem zdravlju jednako kao i oni koji vježbaju čitav život.
Studija objavljena na otvorenoj mreži JAMA, pokazala je zašto je tjelovježba tako korisna. naime, znanstvenici su motrili ukupno 315.059 sudionika podijeljenih u tri grupe: oni koji su čitavo vrijeme vodili aktivan život, oni koji su počeli vježbati tek kasnije u životu i oni koju su u mladosti bili aktivni ali su kasnije prestali vježbati.
Rezultati su doista zanimljivi. Naravno, prva grupa postigla je očekivano dobre rezultate. Ljudi koji su aktivni čitav život su u usporedbi s kontrolnom grupom, odnosno s ljudima koji nikada nisu vježbali, uspjeli smanjiti rizik od preuranjene smrti za 29 do 36 posto.
No najveće iznenađenje očekivalo je znanstvenike u grupi ljudi koji u mladosti nisu bili aktivni i počeli su vježbati tek u zrelim godinama. Naime, osobe koje su počele vježbati tek s 30, 40 ili 50 godina, smanjili su rizik od preuranjene smrti za čak 32 do 35 posto u odnosu na kontrolnu grupu. Posebno je zanimljivo da su rezultati bili dobri čak i nakon što su znanstvenici uključili faktore poput pušenja, konzumacije alkohola, prehrane i sličnih.
Najlošije rezultate (osim kontrolne grupe koja uopće nije vježbala) pokazale su osobe koje su u mladosti bile aktivne no kasnije su prestale vježbati. Kod njih je rizik od preuranjene smrti bio smanjen tek za 6 do 14 posto.
Zaključak je prilično jasan: u kojem god periodu života odlučili vježbati, dobro ste odlučili. Štoviše, upišete li se na fitness ili počnete trčati tek kasnije u životu, još stignete ostvariti sve dobrobiti koje tjelesna aktivnost može dati.