Novim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, od 1. siječnja omogućen je rad do pola radnoga vremena za prijevremene, starosne i dugotrajne umirovljenike uz nastavak isplate punog iznosa mirovine, piše Glas umirovljenika.
Tržište je na to reagiralo dobro i već su dan poslije Nove
godine osvanuli oglasi u kojima poslodavci traže umirovljenike za pojedina
radna mjesta. Oglasi se uglavnom odnose na zaštitarske usluge, trgovinu i
pojedine pomoćne i uredske poslove. Da bi se umirovljenik mogao prijaviti na
oglas, dovoljno je kontaktirati poslodavca. No, što je s onim umirovljenicima
koji bi radili poslove koji trenutno nisu u ponudi?
Osim pretraživanja internetskih portala, poput MojPosao.hr ili Posao.hr te čitanja Plavog oglasnika, umirovljenici imaju mogućnost traženja posla i preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ova mogućnost je najpogodnija za one umirovljenike koji bi htjeli raditi, ali se ne vide na poslovima koji su trenutno ponuđeni. No, s druge strane, ovo je najkompliciraniji oblik traženja posla.
“Ukoliko umirovljenici žele raditi i trebaju podršku Zavoda u posredovanju prema poslodavcima mogu se prijaviti u evidenciju kao ostali tražitelji zaposlenja. Oni će proći postupak savjetovanja kako bi se na temelju iskustva, obrazovanja i profesionalnih interesa definirala zanimanja u kojima će tražiti posao, a savjetnici za zapošljavanje za njih posredovati prema poslodavcima. Kao tražitelji zaposlenja nemaju obaveze prema Zavodu, ali mogu koristiti usluge Zavoda, kako u postupku priprema za zapošljavanje tako i informiranje i upućivanje na slobodna radna mjesta”, kažu iz Ureda za odnose s javnošću HZZ-a.
Postupak prijave
Dakle, sve što je potrebno jest doći u najbližu ispostavu
HZZ-a i prijaviti se za traženje posla. Na šalteru će biti potrebno popuniti
obrasce za prijavu u evidenciji, a na licu mjesta moguće je dobiti i termin za
razgovor sa savjetnikom za zapošljavanje. Na razgovoru će savjetnik, na temelju
prijašnjeg radnog iskustva i osobnih interesa umirovljenika, procijeniti kakvi
će poslovi odgovarati pojedinoj osobi te ju obavještavati telefonom,
elektronskom poštom ili na neki treći način o natječajima za zapošljavanje na
poslovima za koje se osoba opredijelila.
No, time umirovljenici ne ulaze u evidenciju nezaposlenih,
već u evidenciju ostalih tražitelja posla. S obzirom na to da su u mirovini, ne
mogu biti evidentirani kao nezaposleni. Ostale mogućnosti za traženje posla
putem HZZ-a ostaju iste kao i za ostale tražitelje posla. No, evidencija se ne
popunjava očekivanim obujmom, unatoč mnogo buke u medijima o mogućnosti rada uz
mirovinu.
“Trenutno imamo prijavljeno 71 umirovljenika koji su zainteresirani za posao. Također bilježimo i radna mjesta na kojima, prema potrebama poslodavaca, mogu uz ostale osobe raditi i umirovljenici“, kažu u HZZ-u, ali ne iznose potencijalne procjene o tome koliko bi ljudi moglo tražiti posao. To je i logično, s obzirom na ostale oglasnike kojima ljudi mogu pristupiti. S obzirom na to da se, prema istraživanju Eurostata iz 2016., samo 16 posto starijih osoba u Hrvatskoj služi internetom, oglasna ploča HZZ-a i sve usluge koje Zavod nudi dobro dođu starijim osobama. Uz to, takvi će oglasi u skorije vrijeme biti posebno obilježeni.
Prilagodba na umirovljenike
“U tijeku je prilagodba tražilice tako da će se i putem tražilice na Burzi rada moći izdvojiti radna mjesta na kojima mogu, uz ostale, raditi i umirovljenici, a što poslodavci već mogu označiti u svojim oglasima”, kažu iz HZZ-a.
Time se sprječavaju i moguće zlouporabe, poput rada na crno, s obzirom na to da službenici Zavoda trebaju biti informirani o pronalasku posla na način da poslodavac izvrši prijavu o zaposlenju. Tako će umirovljenici biti barem djelomično spašeni od “prilika života” s rasvjetnih stupova iza kojih se kriju prijevare i situacije koje bi uništile dostojanstvo starijih osoba koje još mogu pridonijeti svojim znanjem, stručnošću i vještinama.
Iako su ranije procjene broja zaposlenih umirovljenika govorile o nekoliko stotina tisuća ljudi, treba naglasiti kako je zapošljavanje u mirovini stvar osobnog izbora pojedinca u skladu s potrebama i mogućnostima, a ne prisile. Stoga je teško procijeniti koliko će ljudi iskoristiti ovu mogućnost, kao i koliko će poslodavaca omogućiti umirovljenicima da rade. U svakom slučaju, metode postoje, a to će ipak malo popraviti krvnu sliku gospodarstva te ostaviti dio kvota za uvoz stranih radnika neiskorištenim. (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)
