Finski eksperiment: Treba li država baš svima isplaćivati minimalne životne troškove?

Finska je završila test u kojem je je na adrese 2.000 građana mjesečno slala čekove na iznos od 560 eura. Preračunato, to je nešto više od 4.000 kuna. Nije bilo važno jesu li primatelji bili zaposleni ili ne. Naime, riječ je o temeljnom dohotku, socijalnom konceptu budućnosti prema kojem će država svakom građaninu doznačiti svotu koja mu je dostatna za pokrivanje minimuma životnih troškova.

Građani, oslobođeni osnovne egzistencijalne brige, predviđali su znanstvenici, imat će više vremena za osobni i karijerni razvoj u smjeru koji žele. Također, riječ je o zaštiti standarda onih koji ne žele raditi ili, jednostavno, ne mogu, ali i prilagodbi na budućnost u kojoj će potreba za ljudskim radom biti sve manja i manja.

“Utjecaj na zapošljavanje je prvu godinu testiranja bio malen”, rekla je finska ministrica zdravlja i društvenih pitanja Pirkko Mattila. No temeljni dohodak isplatio se u najskupljoj valuti – ljudskoj sreći. “Primatelji temeljnog dohotka izvijestili su o poboljšanju po svim pitanjima u odnosu na kontrolnu skupinu”, kazao je voditelj istraživanja Olli Kangas. Naime, oni koji su primali temeljni dohodak bili su sretniji i zdraviji od kontrolne skupine.

Ipak, Finska je, na neodređeno, zaustavila projekt temeljnog dohotka koji je trebao obuhvatiti sve građane. Vlada je prošle godine poduzela nove mjere, uvevši kazne za nezaposlene koji odbijaju ili ne žele prihvaćati posao dok dobivaju socijalne naknade. Nezaposlenost je u prosincu u Finskoj pala na 6,6 posto, što je najmanje u posljednjih 10 godina.