“Sve što radim je za siromašne mase ljudi na ovome svijetu”, kaže duboki muški glas dok u pozadini svira dramatična glazba. Ovo je Karl Marx, no ne onakav kakvim ga poznajete. Ovaj Marx je mlad, visok, vitak, muževno izražene čeljusti i plavih očiju.
I govori kineski. Potpuno je drugačiji od onog postarijeg njemačkog filozofa s čupavom bradom kakvog vjerojatno poznajete iz povijesnih knjiga.
“Vođa” je animirana serija od sedam epizoda napravljena u stilu kineskih anima filmova, koji priča priču o životu autora Komunističkog manifesta i koja je premijerno prikazana 28. siječnja na najvećem kineskom “stream” servisu, Bilibili. Film je nastao u produkciji kineskog Odjela za propagandu (da, takav odjel u Kini zaista postoji!) u sklopu Lige komunističke mladeži te u suradnji sa Središnjim vladinim uredom za istraživanje i konstrukciju marksističke teorije.
U narednim epizodama bit će prikazana i ljubavna priča Karla Marxa i njegove supruge Jenny, njegovo prijateljstvo s Friedrichom Engelsom i slično. Radnja serije smještena je u Europu u 19. stoljeću, a pokriven je Marxov život između 1818. i 1883. što uključuje i period u kojem je objavio svoja najpoznatija djela poput Komunističkog manifesta i Kapitala.
U službenoj najavi serijala, prikazani su Marx i njegova supruga Jenny Von Westphalen kako se igraju kao djeca, dok je kasnije prikazan prosjedi, ali i dalje naočit Marx u društvu s Engelsom, dugogodišnjim suradnikom zaslužnim za popularizaciju Marxovih ideja nakon njegove smrti 1883.
Osim serije, pojavila se i sva sila proizvoda koji prate film poput stripa, emotikona s Marxovim i Engelsovim likom pa i kazališne predstave o Marxovom životu. Urednik stripa o Marxu, Wu Yunqin, kazao je da je cilj informirati mlađu populaciju da Marx nije bio samo veliki mislilac, već i romantični i buntovni tinejdžer. Jiang Siyi, 24-godišnji student Sveučilišta Peking i član Komunističke partije Kine, kazao je da je serija o Marxu “doista zanimljiv eksperiment”: “Mnogi mladi Kinezi misle da su prethodni pokušaju vladine propagande bili suhoparni te nisu pridonijeli boljem razumijevanju marksizma”, rekao je Jiang.
Inače, prošle je godine obilježena 200-godišnjica Marxovog rođenja što je popraćeno silnim propagandnim aktivnostima službene Kine koja već dugo muku muč s povezivanjem s mlađim naraštajima. U listopadu 2017. jedna od najvećih kineskih televizija, Hunan TV, premijerno je prikazala talk show o kineskom marksizmu naslovljenu sa “Socijalizam je pomalo cool”. Ove je godine na CCTV-u prikazana i emisija “Marx je imao pravo” koja je trebala uputiti mlade u važnost marksizma u modernoj Kini.
No sva ta nastojanja nisu polučila očekivane rezultate. Naime, vlasti su u Pekingu i nekim drugim gradovima započela obračun s nekim studentskim organizacijama koje su poduprle štrajk radnika u tvornici u Shenzhenu. Neki od vođa i sudionika protesta tako su već šest mjeseci u pritvoru.
I dok većina epizoda “Vođe” tek treba biti prikazana, već sad je vidljivo da se serijal uopće ne bavi nekim ključnim pitanjima poput klasne borbe te je po svemu zapravo bliža ideologiji kineskog predsjednika Xi Jinpinga nego samog Marxa. Također, za neke mlade Kineze su očita ideološka nastojanja ubila svaku potencijalnu zabavu. “Politička nastojanja su preočita”, kaže 19-godišnji Yi Shuhan, liberalni student umjetnosti iz američke države Utah. “Osnovna tema je partija. To je kao da se japanske anime temelje na japanskoj imperijalističkoj prošlosti. To je presmiješno.”
