‘Dušo, boli li te nogica?’ Smeta li vam kad vam se obraćaju svisoka?

Faye Kirtley (88) ne voli kad joj se zaposlenici na šalterima ili trgovci u dućanima obraćaju svisoka i odnose prema njoj kao da ne zna što radi, piše portal Next Avenue. “To je ponižavajuće i ne znam zašto misle da je u redu obraćati se nekom starijem na taj način. Možda u obitelji imaju nekog starijeg kome se tako obraćaju”, kaže ova žiteljica gradića Bardstown u Kentuckyju.

Barbara Tack (76) iz Exetera mršti se na deminutive poput “bakica” ili “ženica” i uvijek upozorava trgovce koji joj se tako obraćaju. “Kažem im da nisam mlada i da nije u redu svrtati pozornost na moju dob na takav način. Ne osjećam se dobro kad primijetim da kod mene primjećuju samo moje godine. Čujem takve snishodljive komentare jako često.“” Barbara također prepričava doživljaj jednog svojeg prijatelja, 70-godišnjeg muškarca, koji se uvrijedio kad mu se medicinska sestra u bolnici obratila kao malom djetetu. Rekla mu je: “Hoćete skinuti taj puloverčić da vas malo poslušam? Brzo ćete ga moći obući natrag, znam da je vani hladno.”

Otkrivanje percepcije

Ono što Kirtley i Tack opisuju, znakovi su nečega što se naziva elderspeak – ponižavajuć način govora upućen starijima – koji naročito često koristi medicinsko osoblje, razni djelatnici na šalterima, trgovci, pa čak i susjedi i obitelj starijih osoba. Elderspeak je obraćanje starijima kao da su mala djeca s ograničenom sposobnošću razumijevanja.

Anna I. Corwin, antropologinja sa koledža St. Mary u Kaliforniji elderspeak“ opisujekao “govor upućen bebama ili pojednostavljen govor” koji je simptom načina na koji društvo percipira starije. “Društvo na starije osobe često gleda kao na neproduktivne članove zajednice, a da bi se nekoga smatralo osobom u pravom smislu te riječi, potrebno je da taj netko bude produktivni član društva”, kaće Corwin.

Elderspeak uključuje govorenje sporijim tempom i većom glasnoćom, s naglašenim izgovorom nekih riječi. Također, često je korištenje riječi poput “dušo”, “draga” i sličnih ili se starijima osobama obraća u množini pa se, na primjer, kaže “malo smo se prehladili?” ili “što smo imali za ručak danas?”

Negativne posljedice elderspeaka

Ne samo da je takav način govora snishodljiv i neučtiv prema srtarijim osobama, već može biti štetan za njihovo mentalno zdravlje i opću dobrobit. Prema Becci Levy sa Sveučilišta Yale koja je istraživala posljedice takvog govora, elderspeak“ šalje poruku da je osoba nekompetentna što potiče srozavanje samopouzdanja kod starijih osoba, može uzrokovati povlačenje u sebe i depresiju.

Nadalje, oni koji žive s blagim oblikom demencije naročito pate zbog takvog govora. Oni mogu postati agresivni i nesuradljivi kad se prema njima obraćamo takvim načinom.

Važnost poštovanja

U članku o opasnostima dobizma, organizacija LifeCare Advocates koja se bavi pružanjem odgovarajuće skrbi starijim osobama, navodi taktike kako smanjiti elderspeak te tim taktikama poučava zdravstvene djelatnike i ostale koji su često u kontaktu sa starijima. Savjetuju im, tako, da ne koriste umanjenice već da pitaju osobu kako bi željela da joj se obraćaju. Za neke od njih je i automatsko korištenje samo imena, a ne prezimena, znak nepoštovanja.

Kirtley nema običaj ispravljati one koji joj se obraćaju na takav način jer se boji njihove reakcije, no svejedno elderspeak“ smatra uvredljivim. Bila bi, kaže, sretnija da svi dobiju onu razinu poštovanja koju zaslužuju. “To je stvar dostojanstva”, kaže Kirtley.