Biste li se mogli odreći prigovaranja na mjesec dana? To je pitanje središnji dio zanimljivog članka Jessice Hullinger na portalu Fast Company. U članku se autorica pita jesu li i zašto neki ljudi predodređeni za prigovaranje te zašto bismo se svi trebali truditi zanovijetati manje.
U mjesecu veljači Leah Shapiro si zadala jedan jedini cilj: Ne prigovarati. “Mislim da sam željela pokušati biti svjesnija svojih poteza i riječi”, kaže Shapiro koji je ubrzo počelo slijediti više od 1.000 ljudi koji su se dobrovoljno prijavili kao sudionici projekta “Complaint Restraint Project” – projekta u kojem se ljude ohrabruje da pokušaju čitav mjesec izdržati bez prigovaranja i svoj napredak bilježe putem web stranice.
Taj su projekt pokrenuli Thierry Blancpain i Pieter Pelgrims sa samo jednim ciljem: stvoriti pozitivnije okruženje eliminiranjem negativnih poruka. “Nema čarobne formule. Jednostavno prestanite prigovarati”, kaže se na portalu posvećenom projektu. No je li to baš tako jednostavno? Uostalom, što je loše u prigovaranju?
Prigovaranje je nešto potpuno prirodno. Tijekom uobičajenog razgovora, ljudi nešto prigovore otprilike jednom u minuti, pokazalo je istraživanje. Za to postoji i određeni društveni razlog. “Ništa ne ujedinjuje ljude kao zajedničko nezadovoljstvo”, kaže Trevor Blake, autor priručnika “Three Simple Steps” (Tri jednostavna koraka). “Najjednostavniji način da se s nekim sprijateljite je da se zajedno počnete na nešto žaliti.”
Također, evolucija nas je naučila da se usredotočimo na negativne stvari kako bismo se obranili, kaže Jon Gordon, autor uspješnice iz 2008. “Pravilo o neprigovaranju” (The No Complaining Rule). “Što se više usredotočimo na nešto što nas može ozlijediti ili ubiti, to smo više spremni od toga se obraniti.”
No svo to prigovaranje ima svoju cijenu. Kad se ljudi žale, njihov mozak otpušta hormon stresa koji šteti neuronskim vezama u onim dijelovima mozga zaduženim za rješavanje problema i za ostale kognitivne funkcije. To isto događa se i kad slušamo nekog drugog tko stalno prigovara ili se žali. “To je kao pasivno pušenje”, kaže Gordon. 2Kad netko u uredu puši ili prigovara, mi ostali moramo udisati te otrovne plinove. Zato sam u svojem uredu uveo pravilo slično pušenju. Kad nekoga drugi put ulovim da prigovara, to je to – leti van!”
To se čini pomalo oštrim, zar ne? Je li moguće samo tako zabraniti nešto što nam dolazi posve prirodno? Blancpain and Pelgrims, tvorci projekta “Complaint Restraint” kažu da u svojoj namjeri posrću svake godine. “Stvari koje radimo po navici jako se teško riješiti”, kaže Joanna Wolfe sa Sveučilišta Carnegie-Mellon. “Jeste li se ikada pokušali riješiti poštapalica poput ‘ovaj’ ili ‘hmm’? To je jako teško.”
A ponekad doista trebamo neki ispušni ventil. Nakon toga se osjećamo dobro, zar ne? Jedna je studija pokazala da potiskivanje pravih emocija može skratiti život za čak dvije godine. No dobra vijest je ovo: postoji srednji put između potiskivanja osjećaja i stalnog prigovaranja. Ako doista želite prigovarati manje, evo nekoliko korisnih savjeta:
1. Počnite s time da odredite što prigovaranje zapravo jest
Ako primijetite da je vani hladno, je li to prigovaranje? “Ne, to je opservacija2, objašnjava Blake. Prigovaranje bi bilo: 2Vani je hladno i ja mrzim živjeti ovdje.” Shapiro kaže da prepoznaje prigovaranje spoznavanjem kako se zbog toga osjeća: “Prigovaranje je ono kad se sav zabiješ u sebe i ne dišeš kako treba.”
2. Prepoznajte o čemu najviše prigovarate i koliko često
Promjena počinje sa svjesnošću. “Bit ćete potpuno šokirani. Kad jednom počnete brojati svoje prigovore, za par sati će ih biti više od stotinu”, kaže Blake.
3. Udaljite se od stalnih prigovaratelja
Ako već morate nekoga slušati, odaberite onoga tko ima nešto pozitivno za reći, umjesto onoga koji se stalno na nešto žali. “Morate biti doista hrabri i samopouzdani da ne potražite tuđe mišljenje o nekoj temi. No ako se potrudite izbjegavati negativne osobe, s vremenom ćete primijetiti da vas zaobilaze i ostavljaju na miru jer kod vas njihovi mozgovi ne dobivaju onaj podražaj koji trebaju.”
4. Pretvorite prigovaranje u rješenje
To se zove “pozitivno prigovaranje” ili “učinkovito prigovaranje”. Kao što kaže Wolf, nemojte samo sjediti i diviti se problemu, već učinite nešto po tom pitanju.
5. Koristite “ali – pozitivno” tehniku
Ovaj savjet dolazi od Gordona: “Ako se uhvatite da prigovarate, dodajte ‘ali’ i onda nastavite s nečim pozitivnim.” Na primjer: ne volim voziti na posao, ALI sam zahvalan što imam auto i što imam posao.
6. Promijenite “trebao bih” u “učinit ću to”
“Trebao bih pokupiti djecu”, pretvorite u “pokupit ću djecu”. Na taj način prigovaranje pretvarate u nešto pozitivno. U početku će vam biti malo čudno, no naviknut ćete se, kaže Gordon.
Krajem prošle veljače, Leah Shapiro je rekla de je “Complaint Restraint Project” bilo teško ispuniti, ali da je vrijedilo. “Puno puta sam se poskliznula, no vjerujem da mi se kroz ovih mjesec dana dogodilo puno dobrih stvari”, kaže Leah. Naučila je bolje se nositi s negativnim emocijama i vježbati jogu kad bi osjetila da se negativnosti gomilaju. Također, počela je voditi dnevnik. Počela je čak primjećivati da je produktivnija na poslu, a uhvatila se u koštac i s projektom kojeg je dugo odgađala i na koji se stalno žalila.
Kaže da će pokušati držati se projekta i u ostatku godine te se nada da se više neće okrenuti prigovaranju kao svojevrsnoj zaštitnoj mreži.
