‘Tražim ženu od 63 do 65 godina. Udovicu koja je slobodna. Važno je kako izgleda. Ja sam potpuno usamljen, nemam s kime kavu popiti. Mirovina mi je dosta dobra. Živim na Livani kod Osijeka. Nazovite na telefon ako mislite ozbiljno. Rukom napisan oglas ovakvog sadržaja prije nekoliko je dana 75-godišnji umirovljenik iz Livane kraj Osijeka zalijepio na lokalnoj autobusnoj stanici.
‘Usamljen sam cijelo vrijeme. Dolazile su neke, ali su samo prolazile kroz kuću, odlazile doma i nisu htjele ostati sa mnom’, kazao je poslije novinarima dotični gospodin. Kaže kako mu je prije šest godina umrla supruga te da je otada pati od samoće. A baš to je tegoba koja muči ogroman broj naših starijih sugrađana. Čak i više od besparice i bolnih nogu, usamljenim starcima teško pada ako nemaju s kime popričati. Koliko je točno usamljenih starijih osoba, nitko sa sigurnošću ne može reći. No sigurno je da ih je toliko da možemo govoriti o pravoj epidemiji usamljenosti.
Zašto je toliko usamljenih?
Naravno, više je faktora od kojih su neki društvene, a neki zdravstvene prirode. Starije osobe više ne rade, pa ako su čitav radni vijek provele odlazeći svaki dan na posao i družeći se s kolegama, odlazak u mirovinu to sve mijenja. Odjednom nema više svakodnevnog razgovora s kolegama i malo po malo, nastupa usamljenost.
Također, ako starije osoba ima djecu, i ta su djeca po svoj prilici već odselila iz roditeljskog doma, možda se čak preselila u drugi grad ili državu. Čak i ako žive u blizini, djeca zbog užurbanog tempa života i zauzetosti oko posla, djece i drugih svakodnevnih obaveza, često nemaju vremena za ostarjele roditelje. A roditelji kao roditelji, ne žele biti uteg i smetnja svojoj djeci već radije pate u svojoj samoći.
Tu su onda i razne bolesti koje starijim osobama više ne dopuštaju da se bave aktivnostima koje su prije voljele i kroz koje su se družile s prijateljima. Ako vas bole noge, više neće ići na planinarenje sa svojim omiljenim planinarskim društvom, ako se brzo umarate, više nećete putovati iako ste to voljeli kao mlađi. Zbog raznih kroničnih bolesti i boli osobe su osuđene na svoju praznu kuću.
No čak i ako je zdravlje još sasvim solidno, prazan novčanik često starijim osobama ne dopušta da se maknu iz svoja četiri zida. Iako postoji mnogo besplatnih aktivnosti, mnogo je više onih koje ipak zahtijevaju svoju kunu. Osoba koja jedna krpa kraj s krajem i mora dobro preokrenuti svaku kunu kako bi izdržala do sljedeće mirovine, neće se baš odlučiti ići u kino ili kazalište.
Na koncu, i smrt je nešto što starije osobe osuđuje na samoću. Odlazak prijatelja, rođaka ili bračnog partnera za mnoge predstavlja nepremostiv gubitak s kojim se teško nose. Pogotovo je teško prevladati smrt bračnog partnera jer se najčešće radi o osobi s kojom smo proveli većinu života i koju nitko ne može zamijeniti.
S obzirom da rapidno starenje stanovništva i činjenicu da starijih osoba u društvu ima sve više i više, jasno je da je usamljenost postala gorući problem s kojim će se društvo u cjelini morati ozbiljno pozabaviti.
Najteže je za blagdane
Blagdansko vrijeme je doba godine kad su usamljeni još usamljeniji. Naime, tad se pojačano naglašava potreba za druženjem, za obiteljskim okupljanjem, za posjetima prijatelja i općenito za zajedništvom, što kod onih koji nemaju s kime provesti blagdane dodatno pojačava osjećaj usamljenosti. Sa svih strana bombardiraju nas reklamama i savjetima o tome što kupiti najmilijima, kakav im obrok pripremiti ili kamo otputovati za praznike, pa uz sebe nemamo drage ljude i još k tome imamo prazan novčanik, blagdansko će vrijeme umjesto najljepšeg biti najteže u godini.
Kako prevladati usamljenost?
Usamljenost je jedna od onih boljki koja će teško proći sama od sebe. Usamljena starija osoba često se mora sama potruditi da prestane biti usamljena, a to gotovo nikada nije lako. No, možda je baš predbožićno vrijeme pravi trenutak da nazovete rođaka ili prijatelja s kojim se dugo niste čuli, da zaboravite nekadašnje prepirke i prvi pružite ruku poznaniku s kojim ste imali neke razmirice. Nadalje, znajte da u svojoj usamljenosti zapravo niste sami jer ima mnogo ljudi koji, isto kao i vi, žele druženje. Potražite u svojoj lokalnoj zajednici kulturna, umjetnička i sportska događanja koja su besplatna ili cjenovno prihvatljiva i odvažite se upoznati nove ljude. Imate li mogućnosti, nabavite psa iz azila. On će vam sam po sebi biti odlično društvo, zbog njega ćete morati prošetati barem dva puta dnevno što će koristiti vašem zdravlju, a u parku ćete susresti i druge vlasnike pasa s kojima biste se možda mogli družiti. I na koncu, ne zazirite od moderne tehnologije jer ćete putem njih moći komunicirati i s osobama koje žive daljeko i koje već dugo niste vidjeli i čuli.
Kako pomoći nekome tko je usamljen?
Napravite kratku pauzu u planiranju blagdanskog ručka i zamatanju poklona, i prisjetite se rođaka, prijatelja i susjeda koji su sami i usamljeni. Pozovite ih na ručak ili samo čašicu razgovora. Predložite im zajednički odlazak do grada ili gledanje filma. Ponekad i jednostavan poziv na kavu ili čaj može nekome uljepšati dan, pa i čitavo blagdansko razdoblje. U vrijeme usredotočenosti na materijalno, trebali bismo barem malo naše energije i vremena odvojiti na ono doista bitno: druženje i pomaganje. Tako ćete nekome usamljenome uljepšati inače teško blagdansko vrijeme, a to će druženje obogatiti i vas same.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.
