Pljačka siromašnih: Tko je umirovljenike oderao i gurnuo preko ruba?

Ovo je priča samo za vas, priča o najnižim mirovinama i o onima koji od njih ne mogu preživjeti. U ime udruge Sindi­kat umirovljenika Hrvatske koja uporno traži da se u Hrvatsku vrati zajamčena minimalna mirovina, kako bi se stavila barem jedna barijera rastućem siromaš­tvu starijih osoba, ispričala ju je Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a za Glas umirovljenika.  

Udri po najslabijima

Gledajte kako je to bilo. Hrvatska je prema Zakonu o mirovinskom osigu­ranju do 31.12.1998. imala uobičajeni model univerzalne minimalne mirovi­ne i ona je funkcionirala kao primjeren zaklon za siromašne. Danas je preostalo 13.064 korisnika minimalne mirovine prema starom zakonu, a njihova pro­sječna minimalna mirovina iznosi 2.760 kuna (370 eura). S obzirom na to da hrvatska linija siromaštva iznosi 2.321 kunu (312 eura), to znači da je prosječna minimalna mirovina za 16 posto veća od ruba pada u bijedu, pa je time do­nekle dostatna za preživljavanje.

Takva minimalna mirovina bi i ostala da nije bilo mirovinske reforme kojom je tadaš­nji HDZ-ov ministar rada i mirovinskog sustava Joso Škara htio uštedjeti na naj­ranjivijima i najsiromašnijima. Tako je od 1.1.1999. godine umjesto minimalne mirovine, uvedena najniža mirovina, pa se socijalna redistribucija od tada vrši formulom baziranom na ak­tualnoj vrijednosti mirovine (AVM) multipliciranoj s brojem godina radnog sta­ža.

Ta takozvana kontributivna najniža mirovina neposredno je ovisna o broju godina radnog staža i uplaćenim dopri­nosima, pa možda i ne bi bio toliki pad u odnosu na prethodnu univerzalnu mi­nimalnu mirovinu, da ta prva AVM nije političkom kuhinjom utvrđena na iznos od samo 54 posto stvarne vrijednosti. Takva pokvarena računica, u koju nisu uključeni naknadno obračunati dug starim umirovljenicima i druge isplate za obračunsko razdoblje, proizvela je nemjerljive štete na račun siromaha.

Svaki četvrti prima najnižu mirovinu

Danas korisnika takve najniže miro­vine ima čak 246.938, a prosječna naj­niža mirovina sada iznosi samo 1.563 kune (209 eura). Taj pad od 160 eura u 20 godina je doveo do galopirajućeg si­romaštva i socijalne isključenosti. I gledajte ovo: kad se pridodaju i ko­risnici minimalnih mirovina, svaki četvr­ti umirovljenik, njih čak 23 posto, prima zaštitnu kategoriju mirovine.

U odnosu na hrvatsku liniju siromaštva od 2.321 kunu, najniža mirovina je prosječno za 33 posto manja i time apsolutno nedo­statna za preživljavanje. Kako je uvjet za stjecanje mirovine u Hrvatskoj trenutno 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža, najniža mirovina za toliki radni staž iznosi od 954 (128 eura) do 759,5 kuna (od prvotnog se iznosa odbi­ja penalizacija za slučaj prijevremenog umirovljenja). Ako je umirovljenik radio 40 godina staža najniža starosna mirovina iznosi 2.544 (346 eura) do 2.025 kuna za pri­jevremenu.

Sve je jasno: hrvatski umi­rovljenici su prevareni i poniženi i imaju mirovine na dnu europske ljestvice. Nji­hova jedna zajamčena godina samo fik­tivno vrijedi protuvrijednost jedne AVM – 63,61 kunu (8,54 eura), odnosno, ako izračunamo da godišnji fond radnih sati iznosi 2.080 sati, vjerovali ili ne – vrijed­nost jednog sata u mirovini je – samo tri lipe. Treba li na ovo komentara??!

Dovoljno za preživljavanje

Sindikat umirovljenika upravo zato traži da se vrati kategorija minimalne mirovine te da se ispod osnovnog izno­sa ne vrši nikakva penalizacija. A mini­malna mirovina za 15 godina rada ne bi smjela biti niža 45 posto bruto minimal­ne plaće odnosno 1.548 kuna (208 eura), a za svaku dodatnu godinu se pridodaje jedna AVM, pa bi tako za 40 godina rad­nog staža minimalna mirovina iznosila 3.145 kuna (423 eura).

SUH traži da se od minimalne mirovi­ne može preživjeti. Traži da se graditelje ove zemlje poštedi od kopanja po kon­tejnerima i skupljanja hrane po tržnica­ma. No, na žalost ministar Marko Pavić je odbio uvesti minimalnu zajamčenu mirovinu, iako se Matica umirovljenika pridružila SUH-ovom zahtjevu. Pavić nije jedini koji ne shvaća važnost minimalne mirovine, jer čak i neke umirovljeničke stranke (recimo HSU) smatraju da je i ovo što se sada daje kroz najnižu miro­vinu – previše. Oni traže da se pravo na nju stječe temeljem imovinskog cenzu­sa. Oni bi umirovljenike ogulili do mesa. (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)