Connect with us

Kuhinja

Bolje ne može

Pripremite stollen, božićni voćni kruh s nevjerojatnom poviješću

Riječ je o aromatičnom slatkom kruhu posebnog oblika u čije je tijesto dodano puno suhog ili kandiranog voća, a često se puni i s marcipanom. Posebnost stollena je i debeli sloj šećera u prahu kojim je obložen.

Published

on

Stollen (foto: Sandro Bura)

U Hrvatskoj je posljednjih godina, zahvaljujući stranim trgovačkim lancima, sve popularnija božićna njemačka slastica stollen (izgovor: štolen). Riječ je o aromatičnom slatkom kruhu posebnog oblika u čije je tijesto dodano puno suhog ili kandiranog voća, a često se puni i marcipanom. Posebnost stollena je i debeli sloj šećera u prahu kojim je obložen.

Prvi stollen rađen je od brašna, zobi i vode, a kao božićna slastica službeno je poznat od 1545. godine. Naime, postoje zapisi da je od brašna, kvasca, ulja i vode priređen za Gradsko vijeće Trenta. U dugom životu stollena isprva se nije koristio maslac zbog vjerskih razloga. Vrijeme adventa bilo je vrijeme propisanog strogog posta, što je na muku stavljalo pekare i slastičare koji su se desetljećima pokušavali izboriti za „pravo na uporabu maslaca“.

Prince Ernest je još sredinom 15. stoljeća od pape tražio da poništi zabranu uporabe maslaca, jer je do njega bilo lakše doći, dok je ulje u Saskoj bilo preskupo. Papa Nikola Peti odbio je ovu molbu. Legalizaciju nisu odobrili ni idući pape, njih petero. No Inocent Sedmi odobrio je 1490. godine princu uporabu maslaca, isprva bez poreza samo za njegovu obitelj i dvor. Ostali su morali plaćati porez.

Oglas

To je pak značilo unaprjeđenje stollena koji je prošao dug put do danas znanog specijaliteta koji čak ima i svoj festival u Dresdenu. Porez na maslac ukinut je kad je Saska postala protestantska. U nastavku donosimo vam isprobani recept za stollen koji i sami rado pripremamo za Božić.

Sastojci

500 g glatkog brašna
100 g šećera
7 – 10 g suhog kvasca
5 g soli
150 g omekšalog maslaca
2,5 dl mlijeka
prstohvat mljevenog muškatnog oraščića
prstohvat mljevenih klinčića
žličica arome vanilije
žličica arome badema
150 g suhih brusnica
200 g grožđica
100 g ušećerenih kora od naranče i limuna

Za premazivanje i posipavanje

25 grama otopljenog maslaca
2 dl šećera u prahu
3 žličice gustina

Priprema

Brašno, sol i šećer izmiješajte u zdjeli. Dodajte kvasac pa promiješajte. Dodajte maslac, ulijte 2 dl mlakog mlijeka. Miješajte, dodajte ostatak mlijeka pa ponovo miješajte dok se ne poveže u smjesu. Tijesto prebacite na dobro nabrašnjenju površinu i žustro mijesite 6-7 minuta dok ne postane podatno i glatko.

U veliku zdjelu dodajte arome, klinčić, muškatni orah, ušećereno voće, grožđice i suhe brusnice. Izmiješajte pa na to položite tijesto. Sada mijesite tijesto u zdjeli preklapajući ga od krajeva prema sredini. Tako će se voće lijepo rasporediti. Kada se sve pretvori u jednoličnu masu pokrijte plastičnom folijom, stavite na toplo mjesto i čekajte oko sat vremena dok se ne udvostruči.

Na lagano nabrašnjenoj površini razvaljajte tijesto u kvadrat približne veličine 35 x 35 cm. premažite maslacom. A onda preklopite tijesto s jedne pa s druge strane, tako da dobijete štrucu s “grbom” na gornjoj strani (vidi sliku). Postavite na pleh obložen papirom za pečenje i pričekajte još sat vremena da se volumen udvostruči.

Pecite sat vremena na 190°C u pećnici s isključenim ventilatorom. Ako ćete koristiti ventilator, neka temperatura bude 170°C. Otprilike na pola pečenja, prekrijte stollen papirom da ne izgori.

Nakon vađenja iz pećnice, stollen odmah premažite maslacem, pustite ga da se rashladi desetak minuta i onda pospite jako debelim slojem smjese šećera u prahu i gustina. Smjesu za posipanje prije upotrebe dobro pomiješajte i nekoliko puta prosijte. Služite hladno, izrezano na šnite.

Napomena: prije preklapanja tijesta, možete u njega umetnuti i u “kobasicu” oblikovan marcipan. Stollen može dugo stajati. Najbolje ga je čuvati u papiru u kojem se pekao, sve skupa omotano prianjajućom ili aluminijskom folijom.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.