“Moj otac umro je od raka debelog crijeva”, priča nam Ivana (43) iz Rijeke. “Inače je uvijek bio dobrog zdravlja, samo što je puno pušio. Uvijek sam mislila da ako ikada oboli od kakvog raka, to će prije biti rak pluća. Ali ne, obolio je od raka debelog crijeva. Ja i sestra dugo nismo ništa znale. Znate kako je, o tim stvari i o tom konkretnom organu se ne govori. Mama nam je kasnije rekla da je čak i njoj dosta dugo tajio. Patio je od hemoroida i na to se stanje nekako navikao. Nije baš puno reagirao ni na krv u stolici, mislio je da su to hemoroidi. No kad su se te tegobe pojačale, otišao je k liječniku. Na nagovor mame, naravno. Tamo su mu rekli da će trebati operaciju i da je trebao doći ranije. Odstranili su mu dosta velik dio crijeva, no nažalost karcinom se već proširio i tata je umro nakon par mjeseci. Otada svima govorim koliko je važno da idu rano na pregled, čak i ako im se čini da je sve u redu”, priča Ivana.
Tumor debelog crijeva prilično je čest, čak drugi je najučestaliji, nakon dojke kod žena, i pluća kod muškaraca. U Zagrebu svake godine oboli 500 novih osoba, a umre ih 360. Na godinu ih u Hrvatskoj oboli tri tisuće, a čak 2 tisuće umre.
Rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno pa smo o toj temi porazgovarali s koordinatoricom Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, izv. prof. dr. sc. Natašom Antoljak, dr.med., spec. epidemiologije.
Kad je Nacionalni program ranogo tkrivanja raka debelog crijeva pokrenut i do kad traje?
Usvojen je odlukom Vlade u listopadu 2007. godine. Pozivni ciklus je svake dvije godine i upravo je započeo 4. ciklus pozivanja u kojem će se pozivati osobe rođene 1945. do 1969. godine.
Koliko je rak debelog crijeva čest i koliko je opasna ta bolest?
Drugi je po pojavnosti i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u oba spola. Od njega u Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3.000 osoba oba spola, a oko 2.000 ih umire, što je stabilni trend u posljednjih nekoliko godina. U 2015. rak debelog crijeva je otkriven u 3.229 osoba, a u 2017. godini od te bolesti umrlo je 2.037 osoba te je to peti uzrok smrti u Hrvatskoj.
Što se zna o uzrocima raka debelog crijeva? Može li se bolest spriječiti?
Postoje izloženosti za koje imamo dokaze da povećavaju rizik obolijevanja od raka debelog crijeva kao pušenje duhana, pretilost i česta konzumacija dimljenog i prerađenog crvenog mesa uz slab unos povrća bogatog vlaknima. Također u nekim nasljednim stanjima (obiteljska polipoza i drugi sindromi ili upalna bolest crijeva) češća je pojavnost tog sijela raka.
Kolike su šanse za izlječenje?
Ako se uklone polipi srednjeg i visokog rizika, moguće je izbjeći bolest, te je ovo sijelo raka spriječivo što je vrlo važno. Ako se pregledom ustanovi rak debelog ili završnog crijeva, ukoliko je u početnoj fazi, dobre su šanse za pet i višegodišnje preživljenje. Treba napomenuti da u slučajevima ako je lokalizacija raka takva ili postoji proširenost bolesti, potrebno je tijekom operacije postaviti stomu (otvor na trbušnoj stijenci gdje se zatim stolica prazni u vrećicu) i to je često trajno stanje. Stoga je iznimno važno naglasiti važnost primarne i sekundarne prevencije.
Koji su prvi simptomi bolesti i je li već prekasno kad se simptomi pojave?
Na žalost, osobe se obično jave kad se u stolici pojavi već vidljiva krv ili imaju bolove u trbuhu, kao i probleme kao neredovita stolica ili promjena promjera stolice. U tom slučaju šanse za uspješno liječenje su manje.
Koji su sve elementi programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva?
Prvi probirni test je gvajakov test na skrivenu krv u stolici. Za osobe pozitivne na toj pretrazi, dogovara se i unutar programa upućuje na kolonoskopiju. Zlatni standard za konačnu dijagnozu ali i istodobno liječenje je kolonoskopija u dobro očišćenog bolesnika, učinjena od endoskopičara dodatno educiranog za rad u programu probira. Naime, ova kolonoskopija ima osobitosti jer je nužno zamijetiti i male polipe koji po svojoj histologiji i obliku mogu prijeći u rak ili već predstavljaju prezloćudnu promjenu te je obaveza ukloniti ih i poslati na analizu. Upravo time je moguće rak debelog crijeva i spriječiti.
Kako izgleda pregled?
Nakon dobrog čišćenja sredstvom za čišćenje crijeva (koje udovoljava znanstveno dokazanom standardu za masovne probire), kolonoskopija se obavlja savitljivim kolonoskopom te se pažljivo pregledava debelo crijevo cijelom svojom dužinom, kao i tijekom izvlačenja kolonoskopa.
Kakav je odaziv na preventivni pregled?
Trenutna procjena odaziva 3. ciklusa je 25-39%, ovisno o županiji i godištu, a bolji odaziv je općenito u starijoj dobnoj skupini. Procjena udjela testiranih osoba unutar programa je 21%, no do zaključenja nalaza bit će i viši. Osobita vrijednost programa je visok udio osoba u kojih su otkriveni i uklonjeni polipi, što predstavlja najbolju prevenciju raka debelog crijeva. Neophodno je informirati javnost o tome da je svjetski i europski standard upravo provedba ovakvog organiziranog programa probira (skrininga) u kojeg se aktivno poziva stanovništvo dobi 50-74 godina te osiguravaju standardi kvalitete programa.
Kazne za one koji se ne odazovu na pregled?
Ministar zdravstva Milan Kujundžić nedavno je podsjetio je da su prije 12 godina počeli preventivni programi za karcinom dojke, debelog crijeva i cerviksa, ali, upozorio je, “s relativno lošim odazivom pacijenata”, posebice u njegovu području gastroenterologije. Smatra kako pacijenti ne idu na te preglede jer misle da im se to neće dogoditi, ali, istaknuo je, zloćudna bolest može se dogoditi svima. “Pitam vas što mislite o penalizaciji onih koji se ne odazovu na takve postupke. Možda razmisliti o nekim financijskim mjerama, da ih se privoli da razmisle o sebi i svome zdravlju”, rekao je Kujundžić u travnju.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.
