Vijesti
Zagreb: U petak građani i vjernici prosvjeduju protiv širenja straha i mržnje
Poziv građanima na okupljanje potpisuje teologinja Ana Raffai, Građani i vjernici pozvani su okupiti se u Praškoj ulici ispod Trga bana Jelačića, na parkiralištu na kojem je nekad bila sinagoga.
U Zagrebu će se sutra (petak, 9. studenog 2018,) u 12 sati i 30 minuta obilježiti osamdeseta obljetnica Kristalnih noću u organizaciji Regionalne adrese za za nenasilno djelovanje (RAND).
Poziv građanima na okupljanje potpisuje teologinja Ana Raffai. Građani i vjernici pozvani su okupiti se u Praškoj ulici ispod Trga bana Jelačića, na parkiralištu na kojem je nekad bila sinagoga. “Krugom šutnje i priopćenjem za javnost ukazat ćemo na nužnost odupiranja širenju straha i mržnje prema izbjeglicama i osobama migranstkog podrijetla. Ne ponovila se nikad više ni za koga Kristalna noć!” stoji u priopćenju.
Što je Kristalna noć?
Naziv Kristalna noć (njem. Kristalnacht) odnosi se na događaj u studenom 1938. godine u nacističkoj Njemačkoj, u okviru sustavnog progona Židova, nazvanog holokaust. U listopadu 1938. godine, 15.000 Židova poljskog podrijetla protjerano je iz Njemačke i iskrcano na poljskoj granici. Desničarska antisemitska poljska vlada, koja je govorila o vlastitome ‘židovskom pitanju’, odbila ih je primiti. Njih oko 5.000 ostalo je na ničijoj zemlji.
U znak osvete sedamnaestogodišnji Herschel Grünspan, kojem su protjerali roditelje, izvršio je 7. studenoga atentat na konzula njemačkoga veleposlanstva u Parizu, ubivši ga hicima iz pištolja. Nacistička je stranka to proglasila dijelom svjetske židovske urote i u noći s 9. na 10. studenoga organizirani su ‘spontani’ protužidovski izgredi, po razbijanju stakala izloga kasnije nazvani Kristalna noć.
Uništeno je i opljačkano najmanje 7.000 trgovina, oskvrnjena su židovska groblja, spaljeno 177 sinagoga i ubijen 91 Židov. Oko 30.000 Židova uhićeno je i i odvedeno u koncentracijske logore. Potkraj godine većinu su pustili, no tisuću je osoba u međuvremenu izgubilo živote.
Osim toga, nacistička je država njemačkim Židovima, kao kaznu za atentat, odredila novčanu kaznu od milijardu maraka. Istovremeno je izdana naredba da se svi židovski dućani i poduzeća, koja su još postojala, predaju u ‘arijske’ ruke. Preostali Židovi ostali su tako bez većine svog kapitala i praktički bili isključeni iz njemačkoga ekonomskog života. Slijedilo je konačno rješenje u Holokaustu. (wiki)