Vijesti
Uskoro u Hrvatskoj: Starost na kredit, otplata nakon smrti
Matica umirovljenika Hrvatske misli da bi takvi krediti mogli poboljšati život starijih građana, ali predsjednica Matice, Višnja Fortuna, traži da se takvi ugovori detaljno preciziraju zbog loših iskustava s ugovorima o doživotnom uzdržavanju.
“Žive u skupim nekretninama, a krpaju kraj s krajem. Uz model obrnute hipoteke umirovljenici bi dostojno živjeli”, javlja RTL. O čemu se zapravo se radi?
“Banka bi starije građane financirala u ratama, oni bi živjeli u svojoj nekretnini. Nakon njihove smrti, banka bi prodala tu nekretninu”, kratki je opis novog proizvoda financijske industrije koji bi uskoro mogao zaživjeti u Hrvatskoj. Uskoro će ovaj model biti predstavljen Hrvatskoj narodnoj banci.
Nasljednici neće biti zadovoljni
Nasljednici u ovoj priči nekretninskog biznisa ostaju kratkih ili kraćih rukava, budući da bi se banka iz prodanog naplatila s kamatama. Iznos koji bi u mjesečnim ratama građani trebali dobiti od banke bi se ograničio na 50 do 70 posto vrijednosti nekretnine, a tek eventualni višak koji bi ostao nakon prodaje nekretnine išao bi nasljednicima.
“Čini mi se solidnijim nego o nekom drugom ovisiti.” “Neloše zvuči, ali nisam sigurna da će to zaživjeti u skorije vrijeme.” To su neki od komentara starijih građana za RTL.
Kredit s obrnutom hipotekom izmišljen je prije pedesetak godina u Sjedinjenim Državama i namijenjen je starijima od 55 godina koji imaju vrijedne nekretnine. “Imamo dovoljno starih ljudi s malim tekućim primanjima, a imaju veliku vrijednost u imovini. To je mogućnost da si poboljšaju život kroz jedan takav proizvod”, kaže Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Matica umirovljenika Hrvatske misli da bi takvi krediti mogli poboljšati život starijih građana, ali predsjednica Matice, Višnja Fortuna, traži da se ugovori detaljno preciziraju zbog loših iskustava s ugovorima o doživotnom uzdržavanju. Kao i to da se u sve uključi i socijalna služba. “Ovakvim modelom kredita se štiti stara populacija, a znamo da naročito u gradovima žive sami u velikim i praznim stanovima pa su žrtve pojedinaca koji ih iskorištavaju”, kaže Marina Ralašić predsjednica Udruge Štedopis.