Jesu li ‘obrnute hipoteke’ dokaz raspada obitelji i nebrige države

Kako smo ranije izvijestili, komercijalne banke uskoro će Hrvatskoj narodnoj banci predstaviti novi proizvod – kredite s obrnutom hipotekom. Namijenjeni su starijim građanima koji svoju imovinu, prvenstveno stambene prostore, žele staviti u funkciju sigurnijeg starenja.

Ukratko, umirovljenik koji nema dovoljno sredstava za dostojanstven život, dizao bi kredit kod komercijalne banke, a pod hipoteku bi stavljao svoju kuću ili stan. Banka bi mu do kraja života isplaćivala mjesečni iznos na tekući račun, ali najviše do 60 posto vrijednosti nekretnine. Nakon smrti dužnika, banka bi rasprodala imovinu pod hipotekom, naplatila se s kamatama, a ostatak, ako bi ga bilo, išao bi nasljednicima.

Ekonomist Guste Santini skeptičan je prema ideji obrnute hipoteke i njenom uvođenju u Hrvatskoj. Kako je izjavio za Tportal, na meti bi bili samo stanovi i kuće po Zagrebu i nekretnine na obali koje bi se dale brzo prodati. Svi ostali neće ni imali tu šansu.

“Samo razmišljanje o uvođenju obrnute hipoteke je priznanje da su svi postali svjesni kako umirovljenici više ne mogu dostojanstveno živjeti. To bi znači da naši umirovljenici koji su svojim radom ili nasljedstvom nešto stekli, to sada moraju rasprodati samo da bi mogli opstati. Drugi aspekt ove priče samo pokazuje da se obitelji raspadaju i da stariji i nemoćni ostavljeni sami sebi, a treći aspekt je mirovinski sustav koji više u sebi nema ništa što bi se zvalo welfare state. Kapital kroz ta tri aspekta želi ostvariti dodatnu oplodnju”, kaže Santini.

Kada bi se uvela obrnuta hipoteka, ilustrira Santini, bilo bi slučajeva kada bi banke radile izuzetno dobar posao ako bi po sklapanju ugovora osiguranik preminuo mjesec ili dva od uzimanja kredita. “Kada bi takvo što uvelo, kao rješenje socijalnih problema, država bi priznala da je ne zanimaju brige građana”, zaključuje.

Dr. Vlado Leko s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pak za Lider tvrdi da bi ta inovacija mogla biti korisna za Hrvatsku. “Jedna petina našeg stanovništva starija je od 65 godina, ali ona čini čak dvije petine siromašnih u zemlji. U Hrvatskoj je visok udjel privatnog vlasništva nad stambenim nekretninama i mnogo je sličnih onima iz uvoda koji nemaju pristojne tekuće prihode, ali vlasnici su hipotekama ‘nezarobljenih’ nekretnina. Istodobno većina umirovljenika ima niske mirovine kojima teško pokriva i osnovne životne troškove. Uza sveobuhvatnu regulaciju, zaštitu korisnika i aktiviranje banaka i drugih potencijalnih kreditora primjenom obrnute hipoteke angažirali bi se privatni izvori za zbrinjavanje starije populacije, smanjili proračunski izdaci za pomoć starijim osobama, rasteretili starački domovi, olakšao položaj staračkih poljoprivrednih kućanstava, a starijima omogućila dostojanstvena starost u vlastitu domu”, misli Leko.