Pavić odustaje od rigoroznog kažnjavanja prijevremenog umirovljenja?

“Kada od nekog tražiš novac, traži duplo više nego što ti treba kako biste se mogli “dogovoriti” i naći na svoti koju želiš. Tako ovca neće ni shvatiti da je ošišana.” Stara je to mudrost onih koji slažu budžete. Možda ju je primijenio i ministar mirovinskog sustava Marko Pavić u mirovinskoj reformi. Naime, prema pisanju Novog lista, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava moglo bi donekle ublažiti buduće planirano trajno umanjenje mirovina u slučaju prijevremenog odlaska u mirovinu.

Podsjetimo, u sklopu reforme ministarstvo je predložilo linearno smanjenje mirovina za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno smanjenje mirovine od 4,08 po godini do maksimalno 20,4 posto za najviše pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Prema sadašnjem zakonu, ovisno o tome kada se ide u prijevremenu mirovinu, ona je trajno umanjena 0,10 do 0,34 posto po mjesecu. Primjerice, ako muškarac u prijevremenu mirovinu ide s 39 godina mirovinskog staža danas mu se mirovina umanjuje za 0,15 posto za svaki mjesec ranije umirovljenja (ili 1,8 posto po godini), dok bi mu se od iduće godine umanjivala za 0,34 posto (ili 4,08 po godini). Upravo je snažan rast kažnjavanja prijevremenog umirovljenja, na koje su radnici mahom natjerani, jedna o tema o kojoj resorno ministarstvo nije željelo pregovarati sa sindikatima, zbog čega su oni otpočeli aktivnosti protiv mirovinske reforme.

Kako se može čuti, ipak postoji mogućnost da se linearno umanjenje prijevremenih starosnih mirovina s predloženih 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, korigira na niže, a jedna od opcija koja se spominje je umanjenje od 0,18 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Taj postotak u resornom ministarstvu ne potvrđuju niti opovrgavaju, već samo neslužbeno navode kako se razmišlja o smanjenju postotka linearnog umanjenja. U igri je, očito, više varijanti, a koja će biti odabrana ovist će o projekcijama utjecaja na mirovinski sustav, koje su u izradi.