Vijesti
Macron očitao bukvicu europskim nacionalistima i Trumpu
‘Drevni demoni ponovno se javljaju, spremni da obave svoj posao sijanja kaosa i smrti. Povijest ponekad prijeti da nastavi svojim tragičnim putem i da kompromitira mir koji smo baštinili i za koji smo vjerovali da smo ga definitivno zapečatili krvlju svojih predaka’, kazao je francuski predsjednik Macron povodom obilježavanja 100. obljetnice kraja Prvog svjetskog rata.
“Domoljublje je upravo suprotno od nacionalizma. Nacionalizam je izdaja domoljublja. U izreci ‘naši interesi prije svega, bez obzira što se dogodilo drugima’ vi brišete ono najvrjednije što neki narod može imati, što ga čini živim, što ga čini velikim i što je najvažnije: njegove moralne vrijednosti. Drevni demoni ponovno se javljaju, spremni da dovrše zadatak sijanja kaosa i smrti. Nove ideologije manipuliraju nekim religijama i zagovaraju zarazno mračnjaštvo.”
“Povijest ponekad prijeti da nastavi svojim tragičnim putem i da kompromitira mir koji smo baštinili i za koji smo vjerovali da smo ga definitivno zapečatili krvlju svojih predaka. Živio mir među narodima i državama, živjele slobodne nacije svijeta, živjelo prijateljstvo među narodima, živjela Francuska.”
Riječi su to francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Parizu, a povodom obilježavanja stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata poznatog i kao Veliki rat. Macron se tako osvrnuo na sebičnu i opasnu politiku pojedinih država članica Europske unije, a govor je iz prvog reda pratila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Pod kišnim nebom Pariza okupili su se i američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin, njemačka kancelarka Angela Merkel, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, turski predsjednik Tayyip Erdogan, kanadski premijer Justin Trudeau, čelnici UN-a, Europske unije i NATO-a. Nazočan je bio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Predsjednica ovoga puta nije uspjela zauzeti poziciju pokraj Trumpa od kojeg je bila udaljena čak 11 mjesta. Srdačno se pozdravila s francuskom predsjednikom koji je zaključio da ih i ovoga puta, baš poput njihovog ruskog nogometnog susreta, prati kiša. Prijenos velikog govora ostat će upamćen i po potezu srbijanske javne televizije. Montažeri RTS-a ubacili su nepomični, smrznuti kadar Aleksandra Vučića, kako bi izgledalo da su kamere zaljubljene u srbijanskog predsjednika.
Emmanuel Macron i Kolinda Grabar-Kitarović, Svjetsko nogometno prvenstvo 2018.
Veliki rat
Prvi svjetski rat nije bio slučajnost jer ratovi to nikad nisu. U to vrijeme, na početku 20. stoljeća, jačaju nacionalni pokreti u Europi prijeteći da razore dotad postojeće velike države i carstva. Mali narodi bore se za svoju neovisnost, a stare velike države polagano odumiru.
Na čelu jedne od najvećih, Austro-Ugarske, car je Franz Josef. Strogi i ozbiljni vladar svjestan je da bi svaka iskra mogla stvoriti plamen koji će biti teško ugasiti, stoga podnosi i najveću osobnu žrtvu pa nakon vjerojatnog ubojstva svojeg sina i prestolonasljednika Rudolfa on prihvaća tezu da se zapravo radilo o samoubojstvu. Riječ je o čuvenoj aferi Mayerling kad je mladi princ pronađen mrtav zajedno sa svojom ljubavnicom Marijom Večerom.
No kad je u Sarajevu izvršen atentat i na carevog nećaka, prestolonasljednika Franza Ferdinanda kojeg je ubio jugoslavenski nacionalist Gavrilo Princip, i sam car shvaća da je rat neizbježan. Vijest o smrti Franza Ferdinanda zatiče Franza Josefa u njegovom omiljenom utočištu od svijeta i politike, ljetnikovcu u austrijskom mjestu Bas Ischl gdje je i potpisao naredbu kojom počinje prvi svjetski rat.
Bad Ischl (foto: Silvija Novak)
Nakon što je potpisao dokument o napadu na kraljevinu Srbiju kojim će početi pakao, car je rekao: “Ja sam napravio najbolje što sam mogao, ali sada je sve gotovo.” Njemački car Vilim II potpisuje s riječima “Vi ćete požaliti ovo, gospodo”. Ruski car Nikola II je nakon potpisivanja naređenja o mobilizaciji rekao: “Rat će biti katastrofalan za svijet i jednom kada počne, bit će ga teško zaustaviti”. Franz Josef nakon toga odlazi natrag u Beč, a u svoj se ljetnikovac više nikada nije vratio. Kraj Velikog rata car nije doživio jer je umro 1916. godine.
Ono što je trebalo biti tek kratka akcija gotova do Božića u koju su ljudi odlazili sa smiješkom, pretvorilo se u jedan od najkrvavijih sukoba u ljudskoj povijesti. Nakon austrijske objave rata Srbiji, kompliciran sustav savezništava država i naroda Europe pokreće lančanu reakciju koju više nije bilo moguće zaustaviti.
Svijet se svrstao u dva tabora: sile Antante – savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija i Centralne sile – Njemačka i Austro-Ugarska. Započele su krvave borbe koje su trajale sve do kraja 1918. i u kojima je poginulo oko 17 milijuna ljudi.
SAD je u početku rata bio neutralan, ali je surađivao s Francuskom, Italijom i Velikom Britanijom. Njemački totalni rat na moru, gdje su uništavani američki brodovi, promijenio je stav SAD-a pa je 6. travnja 1917. SAD je stupio u rat na strani Antante. Njemačka je kapitulirala 11. studenog 1918. a kapitulacija je potpisana u željezničkom vagonu u šumi Compiegne – istom onom u kojem su se ove godine sastali francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel i poručili mladima da se “ovako nešto više nikada ne smije dogoditi”.
foto: Pixabay