Nema predaje
U Hrvatskoj se najčešće ubijaju starci, ali to nikog ne zanima
Analize pokazuju da se mlađi od 64 godine u Hrvatskoj ubijaju rjeđe od svojih europskih vršnjaka. I to je dobra vijest. No zato si građani Hrvatske stariji od 65 godina češće oduzimaju život od uprosječenog europskog građanina treće živote dobi.
Stopa samoubojstava među građanima Hrvatske podjednaka je stopi samoubojstava Europske unije. Ali analize pokazuju da se mlađi od 64 godine u Hrvatskoj ubijaju rjeđe od svojih europskih vršnjaka. I to je dobra vijest. No zato si građani stariji od 65 godina češće oduzimaju život od uprosječenog europskog građanina treće životne dobi.
Statističari stopu samoubojstava izražavaju kao broj samoubojstava na 100.000 stanovnika. U nastavku donosimo najvažnije akcente iz izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj” iz rujna 2018. godine.
Crne godine
Najviše se ljudi u Hrvatskoj ubilo 1985. godine (1050 samoubojstava, stopa 21,5), 1987. godine (1.153, stopa 24,1) i 1992. godine (1.156, stopa 24,2).
Godine s manje samoubojstava
Najmanje izvršenih samoubojstava na 100.000 stanovnika registrirano je 1995. godine (930, stopa 19,4) te u razdoblju 2000. – 2017. godine. U 2000. godini zabilježeno je 926 samoubojstava (stopa 20,9). Lani je broj samoubojstava iznosio 635 (stopa 15,4).
Stopa unutar dobnih skupina
Za dob do 14 godina nije zabilježeno niti jedno samoubojstvo u 2017. godini. Stopa iznosi 0.
Za dob 15 – 19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope. Lani je iznosila 4,1.
Za dob 20 – 49 godina je stopa do 2000. godine blaže oscilirala, otada je u padu. Lani je iznosila 11,9.
Za dob 50 – 64 godine je stopa oscilirala do 2005. godine, otkada ima trend pada. Lani je bila 23,0.
Za dob od 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan njen pad. Lani je iznosila čak 28,0.
Sve manje samoubojstava vatrenim oružjem
Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih je godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom; 2017. godine je udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio 13,5 %
Muškarci se ubijaju češće
Omjer samoubojstava muškaraca i žena se kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1.
