“Halloween se proširio Europom. No dok jedni tu svetkovinu sa zadovoljstvom slave, drugi ju ignoriraju kao stranu i nepotrebnu. Ali kako je taj paganski običaj u stvari nastao i kako ga se slavi u različitim zemljama?” piše Deutsche Welle.
Dok jedni euforično obilaze prodavaonice s kostimima ili puštaju mašti na volju i izmišljaju vlastite modne kreacije, drugi zabravljuju vrata i gase svjetlo, da netko ne bi pomislio da su kod kuće: bliži se Noć vještica. Mnogi smatraju kako se tu radi samo o nekoj novoj pomodnoj američkoj izmišljotini koja s našom europskom tradicijom nema ništa zajedničko, a u protestantskim dijelovima Starog kontinenta se neki boje za kontaminaciju svog Dana protestantizma (31.10.) stranim i nepoželjnim elementima. No istovremeno je sve više onih koji sa zadovoljstvom i uz veliki osmjeh na licu oblače kostime s motivima mrtvačkih glava i izrezuju bundeve kako bi u njih stavili svijeće.
No o kakvom se tu običaju opće radi, kako je i kada on nastao? Mnogi su uvjereni kako Halloween potiče iz Amerike, ali to nije točno. Michelle Dunne je povjesničarka na sveučilištu Dublin City u Irskoj. Jedno od polja istraživanja su joj i irski narodni običaji. “Halloween je bila jedna od četiri najvažnije keltske svetkovine”, objašnjava Dunne.
Paganski običaj
Početci sežu u vrijeme prije više od 2000 godina. Izvorni irski naziv je “Samhain” i obilježava kalendarski početak zime 1. studenoga. Tada je prevladavalo vjerovanje kako u predvečerje svetkovine duhovi hodaju po zemlji jer se u toj noći briše granica između svijeta živih i svijeta mrtvih. “Prije polaska u krevet ljudi su palili u kuhinji vatru i ostavljali jelo na stolu za pretke koji te noći posjećuju kuću”, kaže Dunne. Zbog toga se i danas Noć vještica, kako glasi hrvatski naziv za Halloween, obilježava i slavi 31. listopada.
Samo ime dolazi od naziva za večer prije Svih svetih: All Hallows’ Eve. Irski migranti su običaj krajem 19. stoljeća donijeli i u Sjedinjene Američke Države, gdje se proširio i među drugim useljenicima. Od tamo je kasnije reimportiran nazad u Europu.
Zombie Walk Zagreb (foto: Siniša Bogdanić)
Oblik susjedskog druženja
U Sjedinjenim Državama je Halloween prije svega neobavezno obiteljsko i dobrosusjedsko slavlje. Djeca idu od jednih do drugih kućnih vrata i traže slatkiše, a prozori su u pravilu ukrašeni bundevama u kojima su izrezbarena nakešena lica ili su izvješeni pauci. “Gomila slatkiša je za šestogodišnje dijete ono što je BMW M3 za njegovog četrdesetogodišnjeg oca”, napisao je jedan autor u listu Louisville Courier Journal pokušavajući objasniti značenje Halloweena za američku djecu.
Zbog toga je za odrasle pitanje časti da u kući imaju dovoljno slatkiša kada im djeca pokucaju na vrata. Pred Halloween lanci supermarketa nude ogromna pakiranja slatkiša po sniženim cijenama. A uz čokolade, bombone ili kekse za djecu, u pravili se tu nađe i neka piva ili čaša vina za odrasle, pripravi se roštilj i ćaska se sa susjedima – u SAD-u je Halloween i oblik druženja susjeda.
Party unatoč bombama
U Europi najveći Halloween-Party se već godinama slavi u sjevernoirskom gradu Derryu. Elizabeth Cunningham tamo organizira muzički festival na kojem će se ove godine okupiti po svoj prilici više od 100.000 ljudi. U gradiću s ukupno 85.000 stanovnika to znači prije svega “planiranje, planiranje i opet planiranje”, kaže Cunningham. Gosti dolaze sa svih strana svijeta: iz Kanade, Amerike ili Australije. Više od 600 ljudi pomaže u organizaciji, kako bi koncerti i zaključni vatromet prošli bez problema.
A sve je skromno započelo 1985.: za vrijeme nereda u Sjevernoj Irskoj je pub Doherty’s Bar u Derryu organizirao jednu Halloween-Party. “Ideja je bila da se ljudima skrene pažnja na nešto drugo, da se zabave”, priča Cunningham. Došlo je 50 gostiju, kada je došla prijetnja kako je u pubu postavljena bomba. “Bar je evakuiran, ali su ljudi naprosto nastavili slaviti na ulici.” I tako je nastao festival. “Halloween je ljude u Derryu ponovo međusobno približio”, objašnjava Cunnigham.
Zombie Walk Zagreb (foto: Siniša Bogdanić)
Da su i ljudi u Njemačkoj s vremenom počeli 31. listopada oblačiti kostime s mrtvačkim glavama i navlačiti maske zombija ima prije svega veze s utjecajem Hollywooda, objašnjava kulturologinja Monique Scheer. “Mi tu imamo blizak kontakt s američkom popularnom kulturom”, kaže Scheer, a preko filmova i televizijskih serija je onda i Halloween postao popularan.
Scheer je rođena u SAD-u i bavi se na sveučilištu u Tübingenu istraživanjem kulturalne raznolikosti. Od 1990-ih godina ona prati kako se Noć vještica sve više slavi i obilježava i u Njemačkoj. Tome pogoduje djelomice i kalendar: sljedeći dan, 1. studeni, su Svi sveti, i to je službeni praznik u velikom dijelu Njemačke.
