‘Ministar ignorira naša zahtjeve pa idemo u prosvjed 20. listopada’

Zašto Sindikat umirovljenika poziva sve umirovljenike da se solidariziraju s prosvjedom koji su najavile tri glavne hrvatske sindikalne središnjice i koji će se održati 20. listopada točno u podne na Europskom trgu u Zagrebu? Odgovor je u najnovijem broju Glasa umirovljenika dala Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

U vezi mirovinske reforme umirovljeničke udruge nisu šutjele. Ozbiljan pokušaj da ostvare barem neke od zahtjeva očajnih umirovljenika, čije su mirovine došle na razinu socijalne pomoći, učinile su 3. rujna odaslavši Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju mišljenja i prijedloge Sindikata i Matice umirovljenika.

Uz načelne opaske o načinu rada Radne skupine, kao i o prezentaciji „Cjelovite mirovinske reforme“, razložno su se očitovali na prijedloge Ministarstva. Zahtjevi su bili usmjereni na zaustavljanje siromašenja umirovljenika, pad realne vrijednosti mirovina te jačanje sigurnosti mirovinskog sustava, osobito javnog stupa.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je 20. rujna, vrlo bahato i nerazložno odgovorilo na zahtjeve umirovljeničkih udruga. „Prema prijedlozima koje ste iznijeli, temeljnim preduvjetima za sveobuhvatnu mirovinsku reformu u Republici Hrvatskoj smatrate transformaciju drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni te razdvajanje općih i posebnih mirovina u cijelosti do individualne razine.  Nadalje, za zaustavljanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba hitnim mjerama predlažete promjenu formule usklađivanja mirovina, uvođenje novog modela obiteljske mirovine, uvođenje zajamčene minimalne mirovine, uvođenje državne naknade za osobe starije od 65 godina te pravo svih umirovljenika na rad“. Točno, to su zatražile umirovljeničke udruge kao svoju minimalnu agendu.

foto: Sandro Bura

1. Nećete dobiti bolji model usklađivanja mirovina!

Tražili smo ukidanje takozvane švicarske formule i usklađivanje mirovina u stopostotnom iznosu s povoljnijim indeksom – indeksom rasta plaća ili rasta cijena. Ministarstvo u potpunosti odbacuje ikakve promjene u formuli za usklađivanje mirovina, jer se „može dogoditi u recesijskom razdoblju da državni proračun ne bude u mogućnosti u potpunosti osigurati sredstva potrebna za usklađivanje mirovina koje proizlazi isključivo iz rasta potrošačkih cijena, a s obzirom na mogući nedostatak potrebnih sredstava koji može proizaći iz stanja u cjelokupnom gospodarstvu“.

Tih sredstava za realizaciju umirovljeničkog zahtjeva trebalo bi u 2019. godini samo 337 milijuna kuna, dok bi sljedeće 2020. godine trošak bio 577 milijuna kuna. Takve su procjene učinjene na osnovi očekivanog rasta plaća, a ne kako se vade iz Ministarstva, iz rasta potrošačkih cijena.

Uglavnom, iako na području bivše Jugoslavije hrvatski umirovljenici imaju najniži udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a time i relativno najniže mirovine, iako je Europska komisija upozorila da Hrvatska treba povećati mirovine, odnosno poraditi na adekvatnosti mirovina, Ministarstvo ležerno odgovara kako su umirovljenici potencijalno preskupi. A imaju za pripadnike HVO-a, za korisnike privatnog Royal osiguranja, za besprimjerne pogodnosti za povlaštene, osobito neke kategorije branitelja. Za raju – nema. Zato ostanimo sretni što je već 52 posto svih mirovina potonulo ispod ovogodišnje hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.321 kunu.

Predlažemo: ukinite švicarsku formulu i usklađujte mirovine barem s formulom 80:20 prema povoljnijem indeksu!

2. Nećete dobiti novi model obiteljske mirovine!

Tražili smo da se model obiteljske mirovine uskladi sa onim u zemljama koje omogućavaju zadržavanje vlastite mirovine i po smrti partnera stjecanje 20 do 50 posto njegove ili njezine mirovine, ovisno o prihodovnom/imovinskom cenzusu.

Argumenti su bili jasni: prosječna je obiteljska mirovina samo 1.900 kuna, a 94 posto svih obiteljskih umirovljenika su – žene. I to žene koje su naglo bačene u siromaštvo po smrti partnera.

Ministarstvo hladnokrvno preskače činjenice i navodi kako „država jamči upravo onu razinu prava i pravodobnu isplatu ostvarenih davanja koje su pokrivene doprinosima, uzimajući u obzir očekivano trajanje života, predvidivi broj korisnika“. Nadalje, „socijalna sigurnost nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera, jamči se institutom izbora mirovine, prema kojem korisnik koji ostvari pravo na dvije ili više mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti može izabrati svoju osobnu mirovinu ili obiteljsku mirovinu kao povoljniju“.

Drugim riječima, zadržite svoju mirovinu, koja je ženama za oko 20 posto niža od one koju „zarade“ muškarci ili primite 70 posto mirovine preminulog partnera. Točka.

Kumulacija bez ograničenja i umanjivanja obiteljske mirovine moguća je u Cipru, Češkoj, Danskoj, Litvi, Portugalu i Španjolskoj. Kumulacija s osobnom mirovinom je moguća uz umanjenje obiteljske mirovine u Austriji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Slovačkoj i Švedskoj. Kumulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom do određenog limita moguća je u Belgiji (tijekom prvih 12 mjeseci, a potom korisnik mora izabrati koju mirovinu želi primati) i Francuskoj.

Nije moguća kumulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom u Bugarskoj, Estoniji, Irskoj, Italiji, Latviji, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ponosno dodaju kako u odnosu na druge članice Europske unije, Hrvatska ima najblaže uvjete za ostvarivanje obiteljske mirovine (u većini država dob za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu veća je od 50 godina, a u nekim državama uvjet je i trajanje braka kroz određeno vrijeme) te, uz Sloveniju, najviši postotak za određivanje obiteljske mirovine. Tako je govorio ministar i ostao mirne savjesti. Iako je točno da bi takav model koštao sljedeće godine 983 milijuna kuna, a godinu iza čak 1,2 milijarde kuna, to je sigurno osobito ranjiva skupina umirovljenika na čijoj bi zaštiti temeljem solidarnosti prvog javnog mirovinskog stupa itekako trebalo poraditi.

Predlažemo: podignite barem mogućnost stjecanja s postojećih 70 posto na 80 posto partnerove mirovine.

3. Uvođenje zajamčene minimalne mirovine nije prihvatljivo!

Zašto ne bi bilo prihvatljivo od bijede zaštiti one koji imaju mirovine ispod navedene linije, bilo u postotku na bruto minimalnu plaću (predloženo je 45 posto), tim više jer u svom odgovoru potvrđuju kako se „obvezno mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj temelji na načelu uzajamnosti (prema kojemu visina prava u pravilu ovisi o visini ulaganja u mirovinsko osiguranje, odnosno duljini mirovinskog staža i ostvarenim plaćama) te načelu solidarnosti (prema kojemu teret nekih davanja snose solidarno svi osiguranici, odnosno financira se iz doprinosa)“.

Gle čuda! Najnižu mirovinu, koja je sadašnja zamjena za minimalnu mirovinu, s obzirom da njezina visina ovisi o dužini mirovinskog staža, definiraju kao motivacijski faktor za osiguranike da dulje ostanu u radu i kasnije ostvare pravo na mirovinu. Ovakva je teza suluda, jer je i najneupućenijem jasno da nešto što je najniže i minimalno treba štititi korisnike mirovine od siromaštva, a ne biti poticaj duljem radu. Besramno potom navode kako najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2018. iznosi 63,61 kn, za 15 godina staža 954,15 kn, za 40 godina staža 2.544,40 kn, odnosno više za staž duži od 40 godina, kao zajamčena visina mirovine, ako je mirovina određena prema plaćama manja od najniže mirovine. Ponosno napominju kako se u okviru ove mirovinske reforme predlaže povećanje iznosa najniže mirovine za tri posto od 1. srpnja 2019. godine.

Pozdravljamo povećanje najnižih mirovina za 3,13 posto, jer bolje išta, nego ništa.

foto: Pixabay

4. Strpite se, nacionalna mirovina će uskoro! I tako već dvadesetak godina.

Zatraženo je hitno uvođenje državne naknade za osobe starije od 65 godina i to iz sustava socijalne zaštite. Uostalom, to je ušlo i u socijalnu strategiju zemlje, ali se rokovi stalno pomiču.

„Nacionalna mirovina, koja ponekad može ovisiti o razdoblju navršenog mirovinskog staža ili prebivališta u određenoj državi, ne ovisi o uplaćenim doprinosima i ne isplaćuje se iz sredstava mirovinskog osiguranja. Financira se iz državnog proračuna ili proračuna regionalnih ili lokalnih jedinica, a pravo mogu ostvariti svi građani određene dobi koji nisu ostvarili mirovinu, uz uvjet cenzusa prihoda (ponekad i imovine). Isplaćuje se u pravilu unutar države ostvarivanja prava i to vlastitim državljanima koji imaju prebivalište u državi u kojoj ostvaruju pravo“, točno navode definiciju i kažu kako je prema programu rada Vlade Republike Hrvatske za mandat od 2016. do 2020. godine predviđeno uvođenje nacionalne mirovine.

Živi bili, pa vidjeli!

5. Prihvaća se omogućavanje rada svim umirovljenicima bez uskrate mirovine!

Proširenje prava korisnika prava na rad za umirovljenike prema posebnim i općim propisima uvršteno je u Nacionalni program reformi 2018. Vlade Republike Hrvatske. Utoliko je to potrebnije, jer u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije, Republika Hrvatska ima najnižu stopu zaposlenosti (dobne skupine od 15-64 godina starosti) od 59,6 posto, a stopa zaposlenosti u Europskoj uniji iznosi 71,9 posto, a starijih od 65 godina na radu je samo tri posto.

Tako će se, što se pozdravlja, pravo na rad do pola radnog vremena proširiti i na prijevremene starosne umirovljenike, dugotrajne osiguranike te umirovljene vojne i policijske djelatnike. Treba podsjetiti kako od sljedeće godine i branitelji dobivaju pravo na rad uz zadržavanje mirovine, no začudno je da se pruža i braniteljima invalidima ograničena mogućnost rada. Zbunjuje potreba ove Vlade da uvijek pogoduje povlaštenima, umirovljenima prema posebnim propisima, pa tako i ovaj put omogućuje čak i rad u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine za vojne i policijske djelatnike.

Predlažemo: Svim kategorijama umirovljenika prema općim i posebnim propisima treba omogućiti unificirani model po kojemu mogu birati između rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine ili na pola radnog vremena uz cijelu mirovinu.

foto: Pixabay

6. Neće tamo po brdima poštar nositi mirovine! To košta.

Nakon što je Kukuriku vlada od 1. siječnja 2014. godine ukinula mogućnost dostave mirovine poštom, zatraženo je od Ministarstva da, u slučaju izoliranosti ili smanjene mobilnosti i drugih zdravstvenih razloga, treba ponovno omogućiti dostavu mirovine poštom na ruke, a ne samo u udaljene bankomate ili pošte.

„Očitujemo se kako prijedlog nije prihvatljiv iz više razloga. Prije svega Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prilikom donošenja rješenja o priznanju prava i uspostavljanja isplate nije, bez egzaktnih kriterija o izoliranosti pojedinih područja i adekvatne mape takvih područja, u smislu predložene odredbe u mogućnosti utvrditi koliko je prebivalište pojedinog korisnika udaljeno od prve banke ili bankomata, niti može utvrditi prometnu povezanost u tom mjestu“, Ministarstvo navodi u odgovoru, a gluplji odgovor teško da se moglo očekivati. K tome dodaju da je vrlo komplicirano utvrditi tko je manje ili više mobilan?!

Napominju na kraju, iskreno, kako je isplaćivanje mirovina putem banaka vezano prvenstveno uz smanjenje troškova isplate mirovina na teret državnog proračuna. Pa stoga, starčadi po otocima, brdima, visokim katovima, periferijama i selima, hajde ostanite izloženi riziku zloupotrebe, nasilja, ozljeda. Vašu Vladu to nije briga! ( Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)