Do zaključenja ovog teksta zabilježeno je samo 14 komentara u javnom savjetovanju oko Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji u najvećoj mjeri definira buduću mirovinsku reformu.
U službenu javnu raspravu možete se uključiti do 14. listopada na stranici e-Savjetovanja. Izdvajamo neke od dosadašnjih primjedbi građana:
Nitko više ne spominje nasljeđivanje mirovine umrlog partnera
Prilikom najave reforme spominjala se mogućnost da nakon smrti jednog bračnog partnera, drugi nasljeđuje dio mirovine preminulog uz zadržavanje svoje mirovine. Sada takvo rješenje u prijedlogu zakona ne postoji, iako bi svakako dobrodošlo u smislu smanjenju općeg osiromašenja umirovljenika. Jer troškovi režija uglavnom ostaju isti, a prihodi se prepolove.
Ne sprječava poslodavce da starije radnike prijevremeno zamijeni mlađima
Naziv ovog zakona bi se mogao slobodno nazvati i Zakon o izgladnjivanju neželjenih radnika. Zakon povećava penalizaciju za prijevremeno umirovljenje dok RH sama kao poslodavac na sve načine uporno šalje radnike u prijevremene mirovine. Normalno da privatni sektor tek onda ne želi takve radnike. Ukoliko se ozbiljno želi produljiti radni vijek, utoliko treba unutar zakona uvesti odredbu da ako je djelatnik otišao u prijevremenu mirovinu, a poslodavac želi zaposliti djelatnika na radno mjesto iste stručne spreme, tada poslodavac mora prvo ponuditi isto radno mjesto pod jednakim ili boljim uvjetima prvo prijevremeno umirovljenom djelatniku koji se mora prvotno pisano očitovati da nije zainteresiran za navedeno radno mjesto.
Zašto čekati pola godine na povećanje najniže mirovine?
Od 01. srpnja 2019. godine predlaže se povećanje najniže mirovine za 3 posto. Pitanje: „Zašto ne od 1. siječnja 2019. godine? Hoće li se povećanje odnositi i na osobe koje su ostvarile najnižu mirovinu prije navedenog datuma, odnosno prije stupanja na snagu novoga Zakona?
Radnici JNA i dalje diskriminirani
Članak 81. stavak diskriminira građane ove zemlje koji su dio radnog vijeka proveli u bivšoj JNA. (…)Predlažem zakonodavcu da zanemari stigmu pripadnika bivše JNA i da im je urezana petokraka na čelu. Predlažem da zakonodavac iskoristi ovu priliku promjene zakona da se otkloni ova nepravda, jer mi smo isto pošteno radili i zaradili svoju plaću te dijelili sudbinu svih radnika.
Ograničeno pravo na rad
Svi umirovljenici moraju imati pravo na rad uz mirovinu bez ograničenja, bez obzira na vrstu mirovine i bez obzira na vrstu radnog mjesta, zanimanja i posla koji će u mirovini obavljati. Dakle, bez obustavljanja mirovine. Prema Ustavu RH svakom državljaninu je zagarantirana jednakost i pravo na rad. Ovim prijedlogom Zakona stavlja se u neravnopravan položaj ostale korisnike mirovinskih primanja, jer neki umirovljenici mogu raditi i ne izgubiti pravo na isplatu mirovine, a neki korisnici mirovina, ako mirovinska primanja nisu dovoljna za život, gube isplatu mirovine. Pokušajte vi Predlagači prehraniti studenta ili školarca sa obiteljskom mirovinom, bez da roditelj ili skrbnik radi, a ako radi, mora raditi na „crno“ kako ne bi izgubio pravo na obiteljsku mirovinu.
Gdje su pare?
Rođen sam nakon 1962. i kad steknem uvjete za mirovinu, koliko čitam, nemam pravo na dodatak od 4% do 27%. Gdje će otići novci (što sam ih uplaćivao u 1. stup u punom iznosu prije 2002.g.? Radi se o približno 7-8 godina staža.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.
