Sposobnost prisjećanja događaja iz bliže ili dalje prošlosti svakome od nas je neophodno. Prisjećanje koristimo pri polaganju ispita, kad tražimo ključeve ili kad kopamo po ladicama mozga tražeći kako se netko zove. Iako većina nas smatra da ima dobro pamćenje, svima će nam se dogoditi da ponekad nešto zaboravimo.
Najčešće tome ne pridajemo veću pažnju, no što ako nam se počne događati da ustanemo iz naslonjača i zaputimo se u kuhinju te usput zaboravimo po što smo krenuli? Događaju li se takve stvari često, možda ćemo se zabrinuti. No umjesto da brinemo, trebali bismo biti sretni. Barem tako proizlazi iz najnovijeg istraživanja objavljenog u časopisu Neuron Journal u kojem se kaže za kroz proces zaboravljanja i prisjećanja zapravo postajemo sve pametniji.
Tim znanstvenika okupljenih oko ovog istraživanja ustvrdio je da loša memorija nipošto nije povezana s inteligencijom. Štoviše, zaboravljanje nekih detalja iz života može vas činiti sve pametnijima, iako bi mnogi rekli da su pametniji oni koji se sjećaju više stvari. No ne more biti tako. Prema navedenoj studiji, povremeno zaboravljanje stvari je posve normalno i povezano je s pamćenjem šire slike, što je za naš mozak i za našu sigurnost bolja opcija.
Naši mozgovi više su nalik računalima nego nam se možda čini. Hipokampus, dio mozga gdje su smještene informacije, ima tendenciju filtrirati nepotrebne detalje. Drugim riječima, pomaže nam optimizirati inteligentno donošenje odluka tako da se fokusira na ono što je važno, a ono što nije jednostavno izbaci.
Evo jednog primjera: je li lakše zapamtiti nečije lice ili ime? Koje je od toga dvoje važnije? U idealnim uvjetima, dobro bi bilo zapamtiti oboje. No kako smo mi ipak dio životinjskog carstva, zapamtiti da je netko prijetnja moglo bi nam spasiti život. Pamćenje njegova imena neće u tom slučaju biti od velike koristi. Mozak ne odlučuje automatski što treba zapamtiti, a što ne treba. Uglavnom sprema nedavna sjećanja, a ona starija zaboravlja. Kad mozak postane pretrpan informacijama, one su u konfliktu jedna s drugom te tada može postati teško donijeti odluku. Iz tog razloga mozak zadržava širu sliku, a detalje zaboravlja.
No i to se pomalo mijenja razvojem tehnologije. Kao primjer, prije smo morali vježbati pravopis, no danas svaku dvojbu samo provjerimo na Googleu. Zapravo, sve tražimo na internetu: od toga kako se mijenja glava tuša u kupaonici, pa do kako ispeći mesnu štrucu. Ako zaboravljate baš sve, možda biste trebali posjetiti liječnika, no ako zaboravljate povremeno, po svoj prilici je sve u redu. I ne brinite. Kad sljedeći put nešto zaboravite, znajte da to samo vaš mozak radi ono za što je i napravljen.
