Način na koji starite ovisi o vašem odnosu prema starosti

Nedavno objavljeno istraživanje ukazalo je na snažnu vezu između pogleda na starenje i kvalitete starenja. U osamdeset i petoj godini, umirovljena francuska zavarivačica Claude Copin je vjerojatno otkrila tajnu dugog i zdravog života. Ona je pod stare dane ostala aktivna kuglajući se s prijateljima u jednom pariškom parku. Osim toga sprijateljila se s djecom svojih suigrača iz ekipe od kojih su mnogi tinejdžeri. Oni je vode na zabave i u kino – ponekad zaboravljajući da će se ona umoriti prije njih. “Činim svoj život lijepim”, kaže Copin. “Još sam uvijek zdrava jer sam aktivna i srećem ljude.”

I u pravu je kad to kaže. Originalno istraživanje globalne organizacije Orb media pokazuje snažnu povezanost između pogleda na starost i kvalitete života u starijoj dobi. Pojedinci s pozitivnim stavom će vjerojatno živjeti duže i biti boljeg zdravlja od onih s negativnim stavom. Stariji ljudi u zemljama s niskim stupnjem poštovanja prema starijima su pod povećanim rizikom za razvoj mentalnih i fizičkih bolesti kao i siromaštva, kad ih se usporedbi s ostalim dobnim skupinama u njihovoj zemlji. Promjene u stavovima, pokazuje istraživanje, mogle bi donijeti velika poboljšanja.

Pakistan poštuje starce, ali starci postaju sve siromašniji

Zdravo starenje postaje sve važnije: sve zemlje izvan područja Afrike su u fazi ubrzanog starenja. Ako se ovi populacijski trendovi nastave, do 2050. će svaki peti pojedinac biti stariji od 65 godina. Blizu pola milijarde ljudi će imati preko 80 godina. Mala populacija mladih ljudi će morati brinuti za veliku populaciju staraca sa sve većim potrebama za skupom zdravstvenom njegom. Iznenađujuće je da su u svijetu punom starijih ljudi negativni pogledi na starenje uobičajeni. Analiza svjetske zdravstvene organizacije otkrila je da 60% ljudi iz 57 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje imaju negativan pogled na starenje. Starije ljude se često gleda kao manje kompetentne i manje sposobne od mladih ljudi. Smatra ih se teretom za društvo i njihove obitelji, umjesto da ih se prizna zbog njihovih vrijednih znanja, mudrosti i iskustva.

Orb media sažela je podatke prikupljene od više od 150 tisuća ljudi u 101 zemlji kako bi se došlo do saznanja o poštovanju prema starijim ljudima. Pakistan je bio među zemljama koje su ostvarile najviši rezultat. Poštovanje prema starijima u Pakistanu je stara tradicija, kaže Faiza Mushtaq, profesorica sociologije na Institutu za poslovnu administraciju u Karachiju. Ali kako se ljudi sve više sele u gradove, tradicionalne obiteljske strukture se prekidaju a briga za starije postaje sve teža. S obirom da vlada ne pruža nikakvu sigurnosnu mrežu, mnogi stariji ljudi završavaju u teškom siromaštvu. Bez obzira na ovo, postoje opipljive prednosti za starije koji proizlaze iz načina na koji ih se doživljava, kaže ona. “Ovaj stav prema starosti je puno zdraviji i prihvaća proces starenja, umjesto da se vlastito blagostanje, privlačnost i vrijednost povezuju isključivo s mladošću”, kaže Mushtaq.

U Japanu su starci teret

Japan je predvodnik ovog trenda u svijetu i ima najdulji očekivani životni vijek i niski natalitet. Istraživanje Orb medije je u Japanu ustanovilo nizak stupanj poštovanja prema starijima. 82-godišnji liječnik u staračkom domu Dr. Kozo Ishitobi kaže da se na starije ljude tradicionalno gleda kao na teret. “Japanci tek počinju shvaćati da stariji ljudi trebaju podršku”, kaže on. “Svi prolazimo kroz proces starenja, stoga bi se trebali međusobno podržavati.”

Pokazalo se da stav prema starosti ima široke posljedice na pojedince i društva. Becca Levy, profesorica epidemiologije na Yaleovoj školi javnog zdravstva u SAD-u, fascinirana je moćima dobnih stereotipa i bavi se njima već desetljećima. Počela je svoj rad u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Ako su stariji ljudi poštovani u društvu, to može poboljšati njihovu sliku o sebi. “Ovo može pozitivno utjecati na njihovu psihologiju i fiziologiju te u konačnici na njihovo zdravlje”, kaže Levy, predvodnica u svome polju.

Važan je stav!

Kroz zadnja dva i pol desetljeća, Levy i drugi istraživači ustanovili su upravo to: pojedinci s pozitivnijim stavovima u vezi starenja žive duže i stare kvalitetnije. Manja je vjerojatnost da će biti deprimirani ili tjeskobni, iskazuju povećan stupanj blagostanja i brže se oporavljaju od ozljeda i bolesti. Također je manja šansa da će razviti demenciju i Alzheimerovu bolest. Levy je otkrila da su Amerikanci s pozitivnijim pogledima na starenje živjeli u prosjeku 7.5 godina više od njihovih vršnjaka s negativnim pogledom na svijet. Studije u Njemačkoj i Australiji došle su do sličnih rezultata. “Neke od veličina kod ovih otkrića bile su zbilja iznenađujuće”, kaže Levy.

Istraživanje Orb medije i analiza podataka pokazali su da se ovi učinci mogu primijetiti bez obzira na kulturnu pozadinu. Prema podacima OECD-a i UN-a, stariji ljudi u zemljama s visokom razinom poštovanja prema starijima prijavljuju bolje mentalno i fizičko zdravlje u usporedbi s drugim grupama u njihovim zemljama. Ove zemlje također prijavljuju niži stupanj siromaštva među populacijom starijom od 50 u odnosu na mlađe ljude. Djeluje prejednostavno. Kako zadržavanje optimističnog stava može pomoći ljudima da žive dulje? Levy je otkrio da ljudi s negativnim dobnim stereotipima imaju povišene razine stresa. A stres se povezuje s velikim brojem zdravstvenih problema. Pokazalo se da oni koji očekuju bolji život pod starije češće vježbaju, paze na ispravnu prehranu i redovito posjećivanje doktora, kaže Levy.

Starost je dostignuće

Takav je i slučaj 57-godišnje brazilke Marte Nazaré Balbine Prate koja je preselila svoju obitelj u dom svojih roditelja u Sao Paolu prije desetak godina. Morala je napustiti posao nutricionistice u bolnici kako bi se brinula za njih. Njezin otac preminuo je početkom godine. Bilo joj je teško kako financijski tako i emocionalno. Ali, kaže ona, iskustvo je potaklo da razmisli o načinu života koji želi za sebe u starim danima. “Pokušavam paziti što jedem i vježbam koliko god je to moguće”, kaže ona, “tako da dosegnem staračko doba u dobroj fizičkoj kondiciji”.

Trebali bismo biti zahvalni što možemo biti zabrinuti u vezi starenja, kaže Marília Viana Berzins. Ona radi sa starijima u Brazilu već 20 godina te je osnovala grupu za proučavanje ljudskog životnog vijeka  i starenja. “Dosegnuti starost veliko je postignuće za čovjeka. Ovo je najveće postignuće čovječanstva u posljenjih sto godina”, kaže ona. Ali u Brazilu, kaže Berzin, starost je postala povezana s nemogućnošću obavljanja zadataka. “Dok ne promijenimo ovaj stereotip, a starost se ne počne promatrati kao normalni stadij života, nećemo napredovati”, kaže ona. “Tek će tada naši stari biti tretirani s više poštovanja.”

Starenje nije umiranje

Mijenjanje stereotipa nije nimalo jednostavno. Ljudi razviju svoje poglede na starenje već do treće godine života, kaže Corinna Loeckenhoff, profesorica medicinske gerontologije na medicinskom fakultetu Weill Cornell, koja je proučavala dobne stereotipe po različitim kulturama. Ali pogledi se isto tako mijenjaju s iskustvom. Nažalost, negativna uvjerenja su prečesto osnovana na netočnim dojmovima. Tijekom procesa starenja, zdravlje pojedinca obično ostaje stabilno do otprilike pet godina prije smrti, kaže Loeckenhoff. Većina ljudi tek će tada osjetiti mentalno i fizičko opadanje povezano sa starošću. “Ljudi i dalje miješaju starenje i umiranje”, kaže ona.

Neka istraživanja pokazuju da se povećanjem smislenog kontakta između starijih i mlađih generacija mogu razbiti negativni stereotipi. Zadnjih pet godina, jedan starački dom u Francuskoj počeo je raditi upravo to. Svaki tjedan dom organizira dovoz djece iz obližnjeg vrtića u posjet stanarima doma. Pierre Vieren (91) umirovljeni vlasnik tvrtke, voli viđati djecu. “Kad sam otišao na svoj balkon, ugledao sam djecu koja su me pozdravljala mahanjem. To je moja sunčeva zraka ujutro”, kaže on.

Ravnateljica doma Dorothée Poignant kaže da ovo iskustvo približava starost djeci. “Stvara obiteljski duh, veselje, dječji smijeh i smijeh staraca”, kaže ona. “U domu nemamo samo starce, imamo i djecu, i starce, i ljude s invaliditetom. Nismo isključivi.” Svatko bi mogao profitirati od poboljšanja svojih ideja o tome što je starenje, kaže Loeckenhoff. “Najbitnija stvar za shvatiti o dobnim stereotipima je da su oni jedini pravedni. Tijekom starenja biti ćete žrtva vlastitog stereotipa ili njegov miljenik.”