Vijesti
Preživljavanje umirovljenika: Bolje rad, nego glad
U međuvremenu su umirovljeni branitelji svojim zakonom dobili pravo na rad bez obustave mirovine, pa su umirovljeničke udruge ponovile svoj zahtjev. I, eto, čini se da će to biti ostvareno. No, i ovdje ima jedan – ali.
Kako se boriti protiv siromaštva najstarije i najpotrebitije populacije? Europska komisija drži da je to moguće učiniti prije svega – adekvatnim mirovinama, mirovinama od kojih se može preživjeti. No, hrvatski zakonodavci smatraju da je to jednostavnije i jeftinije učiniti proširivanjem kruga korisnika mirovine koji će moći raditi, pa Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da će time smanjiti broj umirovljenika koji su u riziku od siromaštva i ujedno povećati prihode i socijalnu sigurnost starijih osoba, piše Sindikat umirovljenika Hrvatske.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, samo neki korisnici mirovine mogu raditi: korisnici starosne mirovine do polovice punog radnog vremena te korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti puno radno vrijeme. Sindikat umirovljenika je uputio čak i zahtjev za ocjenu ustavnosti takvog zakonskog rješenja i zatražio da se broj korisnika proširi i unificira. Ustavni sud je otprilike odgovorio kako država ima pravo odlučivati što god hoće, te da to nije diskriminacija. U međuvremenu su umirovljeni branitelji svojim zakonom dobili pravo na rad bez obustave mirovine, pa su umirovljeničke udruge ponovile svoj zahtjev. I, eto, čini se da će to biti ostvareno. No, i ovdje ima jedan – ali.
Pučka pravobraniteljica je u najnovijem izvještaju pozdravila mogućnost da se, primjerice, i korisnicima prijevremene starosne mirovine omogući neki oblik rada, osobito jer se radi o osobama koje su mlađe od korisnika starosne mirovine. “Međutim, postavlja se pitanje treba li MRMS smanjivanje rizika od siromaštva promatrati samo kroz prizmu umirovljeničkog rada. Rad umirovljeničke populacije primarno bi trebalo promatrati u kontekstu podizanja zadovoljstva i kvalitete života te prenošenja znanja i uspostavljanja novih socijalnih kontakata, a ne bi smio biti, nakon cijelog radnog vijeka, nužan za osiguravanje vlastite egzistencije”, smatra pravobraniteljica. SUH drži da bi trebalo oboje, i više mirovine i pravo na rad uz mirovine. Uostalom, kao i u drugim europskim zemljama.