Zašto se stari razvode?

Suvremeni način života u mnogočemu utječe na svakodnevne na­vike. Različiti trendovi koji su se pojavili u posljednjih desetak godina utječu i na stariju populaciju koju se inače smatra okrenutom tradicijskim vrijednostima. Jedna od takvih vrijed­nosti je i brak, višestoljetna tekovina koja formalizira čin zajedništva dvije osobe. No, kako je zajedništvo danas poprilično nategnut pojam, a sve užurbaniji način života nagriza međusobno povjerenje, razvodi su u porastu, piše Glas umirovljenika.

Kada bismo gledali svjetske trendo­ve, aktualne statistike iz Velike Britanije i SAD-a donose zanimljive uzorke. Dok je u SAD-u broj sklopljenih i razvede­nih brakova u konstantnom padu, zanimljiva je opaska da se u posljednjih 20 godina udvostručio broj razvede­nih osoba starijih od 50 godina. Sličan trend možemo vidjeti i na području Engleske i Walesa, gdje je populacija do 50 godina u posljednjih desetak go­dina postala „vjernija”.

Kod osoba stari­jih od 60 godina, broj razvoda raste po­lako, ali sigurno, još od 2000, godine, Najčešći razlog razvodima starijih osoba je interesne naravi, npr, kako bi spasili nekretnine od šape socijalne skrbi koja će se iz nje htjeti naplatiti, ili, pak, u SAD-u da bi oba starija partne­ra ostvarila pravo na besplatnu zdrav­stvenu zaštitu Medicaid.

Četiri štura podatka

Inozemni statističari su analizirali i brojne faktore za razvod poput zani­manja, spola djece, dobi u kojoj je brak sklopljen i još dvadesetak drugih „važ­nih čimbenika”. A naši statističari?

Pretražujući stranice Državnog zavoda za statistiku naišli smo na godišnje prikaze pod nazivom „Žene i muškarci u Hrvatskoj”. Zanimljiv je to pregled o važnim pokazateljima unutar stanovništva, poput dobi, radne zastupljenosti, broja rođenih i umrlih, ali i vjenčanih te razvedenih, Očekujući detaljne tablice i analize, poput onih iz drugih zemalja, nema­lo smo se iznenadili kad smo naišli na samo četiri štura statistička podatka: broj sklopljenih brakova, broj sklo­pljenih brakova na 1,000 stanovnika, broj razvoda i broj razvoda na 1,000 sklopljenih brakova, Čak ni to nisu godišnji podaci, nego su prikazani u intervalima od po 10 godina, sve do 2005., I kako onda znati koliko često se naši umirovljenici rastaju i zbog čega?

Ipak, šture brojke su bile korisne, jer prema statistici, 2000. godine je bilo 4.419 razvoda, a 2015. čak 6.010. Zanimljivo je da i broj brakova opada, pa je 2000. sklopljeno 22.017 brako­va, a 2015. godine samo 19.834, Ovo su, ponovno napominjemo, zbrojeni statistički podaci prema svim dob­nim kategorijama. Na pitanje postoji li igdje statistika o razvodima prema dobi, dobili smo negativan odgovor. Toliko o našim statističarima,

Stoga bi se trebalo logički razmiš­ljati, a to lako dovodi do zaključka da se i starije osobe u proteklih 15 godina u Hrvatskoj češće rastaju. S obzirom na društvena zbivanja, na ra­stuće siromaštvo, sve veći broj ovrha i blokiranih, nezaposlenost potomaka, višegeneracijska domaćinstva, sve je veći broj starijih koji se obraćaju Psi­hološkom savjetovalištu SUH-a zbog bračnih nesuglasica.

Lažirani razvodi sve češći?

Međutim, zbog manjkave sta­tistike teško je pronaći uzroke, ali i rješenja za probleme koji dovode do razvoda, U Italiji je nedavno razve­den najstariji brak 99-togodišnjaka i 96-godišnjakinje i to zato što je su­prug otkrio kako da je 1940, godine supruga jednom prevarila, što je ona i priznala. Očajnih petoro djece i tuce unučadi ih nisu uspjeli razuvjeriti.

Zanimljivo je kako nigdje, pa ni u inozemstvu, ne postoji statistika o broju starijih ljudi u izvanbračnim zajednicama ili vezama, što bi tako­đer bio koristan i relevantan statistič­ki podatak. Naime, pitanje je koliko dugo te veze traju, te kako završe lju­di koji ih u poodmakloj dobi odluče prekinuti, pogotovo ako su te veze bile višedesetljetne. Nadalje, ne zna se s kakvim se problemima ti ljudi suočavaju, te jesu li isti kao i kod ra­zvedenih umirovljenika.

Nažalost, manjak informacija DZS-a može imati dalekosežne po­sljedice na kreiranje socijalne poli­tike ili skrbi za starije osobe koje su prekinule svoj brak ili vezu. Naime, u zemlji u kojoj postoje povoljniji cenzusi za samce, nego za parove, i zbog očuvanja besplatnog dopun­skog osiguranja je katkad isplativo razvesti se. Ako su razvedeni, svakom će cenzus iznositi 1.939 kuna, a za par bi bilo 1.516 kuna,

No, ako je i ispla­tivo, je li to racionalno? Što kad se par u skromnom jednosobnom sta­nu stvarno razvede pod stare dane, s objašnjenjem kako žele umrijeti u miru? Zbog rastućeg siromaštva i so­cijalne isključenosti te premalo do­stupnih socijalnih usluga, sve je više pravih, a ne lažiranih razvoda. I stoga su upravo najčešći razvodi socijalno ugroženijih starijih osoba. Tako je to. Djeca iseljavaju u Irsku i Njemačku, a stari u očaj svoje podijeljene samoće. (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)