Suvremeni način života u mnogočemu utječe na svakodnevne navike. Različiti trendovi koji su se pojavili u posljednjih desetak godina utječu i na stariju populaciju koju se inače smatra okrenutom tradicijskim vrijednostima. Jedna od takvih vrijednosti je i brak, višestoljetna tekovina koja formalizira čin zajedništva dvije osobe. No, kako je zajedništvo danas poprilično nategnut pojam, a sve užurbaniji način života nagriza međusobno povjerenje, razvodi su u porastu, piše Glas umirovljenika.
Kada bismo gledali svjetske trendove, aktualne statistike iz Velike Britanije i SAD-a donose zanimljive uzorke. Dok je u SAD-u broj sklopljenih i razvedenih brakova u konstantnom padu, zanimljiva je opaska da se u posljednjih 20 godina udvostručio broj razvedenih osoba starijih od 50 godina. Sličan trend možemo vidjeti i na području Engleske i Walesa, gdje je populacija do 50 godina u posljednjih desetak godina postala „vjernija”.
Kod osoba starijih od 60 godina, broj razvoda raste polako, ali sigurno, još od 2000, godine, Najčešći razlog razvodima starijih osoba je interesne naravi, npr, kako bi spasili nekretnine od šape socijalne skrbi koja će se iz nje htjeti naplatiti, ili, pak, u SAD-u da bi oba starija partnera ostvarila pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu Medicaid.
Četiri štura podatka
Inozemni statističari su analizirali i brojne faktore za razvod poput zanimanja, spola djece, dobi u kojoj je brak sklopljen i još dvadesetak drugih „važnih čimbenika”. A naši statističari?
Pretražujući stranice Državnog zavoda za statistiku naišli smo na godišnje prikaze pod nazivom „Žene i muškarci u Hrvatskoj”. Zanimljiv je to pregled o važnim pokazateljima unutar stanovništva, poput dobi, radne zastupljenosti, broja rođenih i umrlih, ali i vjenčanih te razvedenih, Očekujući detaljne tablice i analize, poput onih iz drugih zemalja, nemalo smo se iznenadili kad smo naišli na samo četiri štura statistička podatka: broj sklopljenih brakova, broj sklopljenih brakova na 1,000 stanovnika, broj razvoda i broj razvoda na 1,000 sklopljenih brakova, Čak ni to nisu godišnji podaci, nego su prikazani u intervalima od po 10 godina, sve do 2005., I kako onda znati koliko često se naši umirovljenici rastaju i zbog čega?
Ipak, šture brojke su bile korisne, jer prema statistici, 2000. godine je bilo 4.419 razvoda, a 2015. čak 6.010. Zanimljivo je da i broj brakova opada, pa je 2000. sklopljeno 22.017 brakova, a 2015. godine samo 19.834, Ovo su, ponovno napominjemo, zbrojeni statistički podaci prema svim dobnim kategorijama. Na pitanje postoji li igdje statistika o razvodima prema dobi, dobili smo negativan odgovor. Toliko o našim statističarima,
Stoga bi se trebalo logički razmišljati, a to lako dovodi do zaključka da se i starije osobe u proteklih 15 godina u Hrvatskoj češće rastaju. S obzirom na društvena zbivanja, na rastuće siromaštvo, sve veći broj ovrha i blokiranih, nezaposlenost potomaka, višegeneracijska domaćinstva, sve je veći broj starijih koji se obraćaju Psihološkom savjetovalištu SUH-a zbog bračnih nesuglasica.
Lažirani razvodi sve češći?
Međutim, zbog manjkave statistike teško je pronaći uzroke, ali i rješenja za probleme koji dovode do razvoda, U Italiji je nedavno razveden najstariji brak 99-togodišnjaka i 96-godišnjakinje i to zato što je suprug otkrio kako da je 1940, godine supruga jednom prevarila, što je ona i priznala. Očajnih petoro djece i tuce unučadi ih nisu uspjeli razuvjeriti.
Zanimljivo je kako nigdje, pa ni u inozemstvu, ne postoji statistika o broju starijih ljudi u izvanbračnim zajednicama ili vezama, što bi također bio koristan i relevantan statistički podatak. Naime, pitanje je koliko dugo te veze traju, te kako završe ljudi koji ih u poodmakloj dobi odluče prekinuti, pogotovo ako su te veze bile višedesetljetne. Nadalje, ne zna se s kakvim se problemima ti ljudi suočavaju, te jesu li isti kao i kod razvedenih umirovljenika.
Nažalost, manjak informacija DZS-a može imati dalekosežne posljedice na kreiranje socijalne politike ili skrbi za starije osobe koje su prekinule svoj brak ili vezu. Naime, u zemlji u kojoj postoje povoljniji cenzusi za samce, nego za parove, i zbog očuvanja besplatnog dopunskog osiguranja je katkad isplativo razvesti se. Ako su razvedeni, svakom će cenzus iznositi 1.939 kuna, a za par bi bilo 1.516 kuna,
No, ako je i isplativo, je li to racionalno? Što kad se par u skromnom jednosobnom stanu stvarno razvede pod stare dane, s objašnjenjem kako žele umrijeti u miru? Zbog rastućeg siromaštva i socijalne isključenosti te premalo dostupnih socijalnih usluga, sve je više pravih, a ne lažiranih razvoda. I stoga su upravo najčešći razvodi socijalno ugroženijih starijih osoba. Tako je to. Djeca iseljavaju u Irsku i Njemačku, a stari u očaj svoje podijeljene samoće. (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)
