“Cjelovita mirovinska reforma ima za cilj osigurati dugoročnu održivost sustava, ali isto tako povećanje i adekvatnost mirovina; ono što želimo napraviti je da osobama damo izbor da se nakon umirovljenja vrate u prvi stup i ostvare dodatak od 27 posto”, pojasnio je ministar mirovinskog sustava Marko Pavić. Kako je dodao, “time se cilja cjelovito riješiti dodatak od 27 posto, ali za one koji u sljedećih deset, 15, 20 godina nisu dovoljno kapitalizirali štednju u drugom mirovinskom da ostvare veće mirovine”.
Obvezni članovi drugog mirovinskog stupa, odnosno generacije rođene 1962. i kasnije, moći će dobiti 27% dodatka samo ako ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup, tj. u državni proračun. Odluku o vraćanju u prvi stup ljudi će donositi u trenutku umirovljenja, kada će dobiti izračun koji će im pokazati kolike će im biti mirovine ako ostanu u drugom stupu (bez 27% dodatka) ili svu svoju štednju prenesu u prvi stup, gdje će im se priznati taj dodatak. Isto takvo rješenje primijenila je i Vlada Jadranke Kosor za ljude koji su na početku mirovinske reforme bili stariji od 40 godina, a zbog neisplate dodatka dobivali su 27 posto manje mirovine.
Kako javlja Večernji list, predlagač zakonskih promjena očekuje da će se 97 posto osiguranika vratiti u prvi stup jer će im dodatak donijeti veću mirovinu nego da ostanu u drugom stupu. Prema simulacijama, preostalih tri posto su ljudi koji imaju tri puta veće plaće od prosječnih te će njihove mirovine i bez dodatka biti veće nego da se vrate u prvi stup. S vremenom bi se taj udio mogao povećavati.
Sve u svemu, 16 godina nakon početka velike mirovinske reforme i stvaranja drugog stupa u kojemu se skupilo gotovo stotinu milijardi kuna, država je odlučila buduće mirovine računati kao da reforme nije bilo. Ušteđeni iznos na osobnim računima građana, zajedno s ostvarenom zaradom, vratit će se u HZMO, odnosno u državni proračun, koji će na sebe preuzeti isplatu mirovina.
Vlada procjenjuje da će do 2040. vraćanje osiguranika drugog stupa pod okrilje države donijeti proračunu 87 milijardi kuna, odnosno tolika će biti razlika između isplaćenih mirovina i ušteđenog iznosa koji će povratnici iz drugug stupa donijeti sa sobom! Osiguranici drugog stupa u većem će broju odlaziti u mirovinu za desetak godina, kada bi godišnje u državni proračun moglo sjesti i do desetak milijardi kuna, koji će postati tekući prihodi državnog mirovinskog sustava odnosno proračuna, piše Večernji list.
Drugi mirovinski stup ostaje, uvjerava ministar Pavić, a 5 posto mirovinskih doprinosa i dalje će se izdvajati u privatne mirovinske fondove koji će taj novac ulagati kao i dosad. U slučaju da osiguranik umre prije nego što ostvari pravo na mirovinu, njegovu će mirovinsku štednju moći naslijediti njegovi nasljednici, no nakon povratka u prvi stup, ta štednja postaje prihod državnog proračuna.
Ministar Pavić kaže da će na taj način država svima koji to žele omogućiti isplatu dodatka od 27 posto, a uštedjet će se i pet posto provizije koju bi naplatilo mirovinsko društvo koje isplaćuje mirovine iz drugog stupa. Novac koji će sjesti u državni proračun ići će za smanjenje javnog duga.
