Kad je Brigitte Nielsen objavila da je trudna po peti put i to u 55. godini, izazvala je prilično čuđenje i znatiželju. Je li u pitanju medicinski potpomognuta oplodnja? Je li ta trudnoća sigurna za nju i njeno dijete? Koliko je česta trudnoća nakon pedesete? Liječnici su za portal She knows odvagali je li situacija Brigitte Nielsen baš toliko neobična i što je posebno u kasnijim trudnoćama.
No riješimo jednu stvar odmah na početku: Stariji muškarci redovno postaju očevi. Prisjetimo se samo nekih: Mick Jagger, Steve Martin, George Clooney. Doista, “mladih” očeva u kasnijoj dobi ima napretek. A ono što je još važnije, ljudima to uopće ne smeta unatoč dokazima koji govore u prilog tezi da djeca starijih očeva ipak nešto češće pate od mentalnih ili razvojnih poremećaja poput autizma, šizofrenije i poremećaja pažnje.
No vratimo se mi Nielsen. Koliko su česte trudnoće nakon pedesete? Žene, dakle osobe rođene s maternicom i jajnicima uglavnom dobiju određen broj jajašaca i polako ih troše dok ne dosegnu fazu menopauze, kaže liječnik Thomas A. Molinaro, šef odjela za humanu reprodukciju na medicinskom fakultetu Rutgers Robert Wood Johnson. “Kako žene stare, neplodnost i spontani pobačaji postaju sve učestaliji zbog smanjene kvalitete i kvantitete jajnih stanica.”
Prema liječnici Yen Tran, ginekologinji iz medicinskog cetra Memorial Care Orange Coast iz Kalifornije, prije pojave potpomognute oplodnje, trudnoće nakon pedesete bile su iznimno rijetke. No to se mijenja zahvaljujući metodama poput umjetne oplodnje te smrzavanja i doniranja jajnih stanica. 2Posljednji trendovi pokazuju da sve više žena odgađa trudnoću kako bi se prvo obrazovale, ostvarile karijeru i tome slično. Zbog toga mnoge žene odluče imati dijete u kasnijoj dobi. Broj žena koje su zatrudnjele i rodile nakon pedesete, u posljednjih se 20 godina učetverostručio”, objašnjava doktorica Tran.
A tu je onda i menopauza. Prema doktoru Thomasu Ruizu, ginekologu iz memorijalne bolnice u Fountain Valleyu u Kaliforniji, prosječna dob kad žene ulaze u menopauzu je 51 godina, a do nje dolazi kad jajnici prestanu raditi. Drugim riječima, jajnici više ne proizvode jajne stanice pa bi se moralo pribjeći potpomognutoj oplodnji kako bi se postigla trudnoća.
Kako to funkcionira?
Zahvaljujući suvremenim medicinskim metodama poput potpomognute oplodnje, odnosno oplodnje in vitro (IVF) te postupku zamrzavanja jajnih stanica, mnogi ljudi i u kasnijoj dobi mogu uživati u čarima roditeljstva. No bez obzira radi li se o vlastitoj, prethodno zamrznutoj jajnoj stanici, jajnoj stanici donora (ili neasistiranom začeću), trudnoća u kasnijoj dobi može biti malo teža nego u mladosti, kaže Molinaro.
“Takve se trudnoće obično smatra visokorizičnima, no mogu se sigurno iznijeti uz pravilnu zdravstvenu skrb. Ključno je da se žene nakon 45. godine testiraju i prođu procjenu kako bi bile sigurne da su dooljno zdrave da iznesu trudnoću.”
Koji su rizici i/li prednosti trudnoće nakon pedesete?
Kod trudnica koje su prirodno zanijele nakon 42. godine, postoji nešto veća šansa da će dijete biti rođeno sa sindromom Down, kaže doktorica Tran. Osim toga, u kasnijoj dobi postoji i veća šansa za razvoj gestacijskog ili trudničkog dijabetesa, preeklampsije (poremećaja povezanog s povišenim krvnim tlakom koji može biti opasan i za dijete i za trudnicu) te smanjeni rast ili čak smrt fetusa. Zbog toga se na žene koje u kasnijoj dobi odluče postati majke poptpomognutom oplodnjom ponekad gleda s određenim podozrenjem, kaže doktro Molinaro.
Doktor također kaže i da je optimalna dob za začeće do 35. godine ako se žele izbjeći posjeti klinici za plodnost. “Nakon 36. godine broj i kvaliteta jajnih stanica značajno opada te postoji veća opasnost od spontanog pobačaja. Ako par unutar jedne godine ne začne dijete, trebali bi potražiti stručnu pomoć.”
Kako napreduje reproduktivna medicina, tako se otvaraju i nove mogućnosti koje uključuju i odgađanje trudnoće. Je i to pravi odabir za svakoga? Vjerojatno ne. Može li doći do komplikacija? Da, no do komplikacija može doći u svakoj trudnoći. Je li moguće? Naravno.
