Vijesti

Solidarnost i uzajamnost: Bivši ministar Mrsić predlaže mjere za umirovljenike

Umirovljenici koji ostanu bez bračnog duga trebaju naslijediti i dio uplaćenog, a neiskorištenog mirovinskog osiguranja. Predlažem da se umirovljenicima koji ostanu bez bračnog druga osigura dodatak u iznosu 50% obiteljske mirovine.

Objavljeno

|

Nezavisni zastupnik Mirando Mrsić, bivši ministar mirovinskog sustava u vladi Zorana Milanvića, izvijestio je na konferenciji u Saboru da je u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se, kaže, tom sustavu povećava transparentnost i jačaju njegova dva bitna načela, solidarnost i uzajamnost. U prijedlogu stoji:

Građani moraju znati kako se koriste njihovi doprinosi

Ovaj Zakon osigurat će veću pravednost i socijalnu osjetljivost mirovinskog sustava. Umirovljenici moraju trajno biti naša briga. Umirovljenicima koji to žele i mogu treba dati mogućnost dodatne zarade bez umanjivanja mirovine.

Umjesto da se podiže dobna granica za odlazak u mirovinu, mlađim umirovljenicima treba omogućiti rad na pola radnog vremena. Hrvatska ima veliki postotak mladih umirovljenika koji mogu i žele dodatnu zaradu. Smatram da umjesto da uvozimo radnike, našim umirovljenicima dajmo mogućnost da dodatno zarade bez zadiranja u iznos mirovine.

Ovaj zakon ispravlja nepravde prema umirovljenicima i umjesto da ih kažnjava, zakon potiče na reaktivaciju na tržištu rada bez zadiranja u stečena prava. U vremenu manjka radne snage i procjena da će iduće godine u Hrvatskoj nedostajati preko 100 000 radnika, predlažem da se umirovljenicima koji su u prijevremenim mirovinama i starosnim mirovinama omogući rad na pola radnog vremena bez zadiranja u mirovine. Na taj način se poboljšava standard umirovljenika, a za posljedicu će imati veću mirovinu.

Majke zbog odgoja djece ne smiju imati manje mirovine

Predloženi zakon za cilj ima ispraviti nepravdu prema roditeljima, posebno majkama, i omogućiti im raniji odlazak u mirovinu.

Zakonom se ispravlja nepravda prema roditeljima, a posebno majkama koje su zbog rađanja i odgoja djece u pravilu imale manju mirovinu ili su kasnije odlazile u mirovinu. Predlažem sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu osiguraniku koji je obavljao roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta. I to za jedno dijete za 6 mjeseci, za dvoje djece za 18 mjeseci i za troje i više djece za 36 mjeseci. Ako su oba roditelja obavljali roditeljske dužnosti prema djetetu, dobna granica snižava se samo majci djeteta. Ovo je i demografska mjera!

Solidarnost s umirovljenicima

Umirovljenici koji ostanu bez bračnog duga trebaju naslijediti i dio uplaćenog, a neiskorištenog mirovinskog osiguranja. Predlažem da se umirovljenicima koji ostanu bez bračnog druga osigura dodatak u iznosu 50% obiteljske mirovine.

Solidarnosti  i uzajamnost temelji su ovog prijedloga zakona. Troškovi života nakon smrti bračnog duga ne opadaju previše, cijena režija se ne razlikuje previše za jednu ili dvije osobe dok gubitak jedne mirovine predstavlja veliki financijski udar na to kućanstvo. Zato ovim zakonom predlažem dodatak u visini 50% svote obiteljske mirovine.

Događa se da netko uplaćuje 30-tak i više godina doprinose za mirovinsko osiguranje (što je uglavnom između 700.000 do milijun i više kuna), pa umre prije ostvarivanja prava na osobnu mirovinu, a u isto vrijeme djeca su završila školovanje, supružnik radi i ništa se od uplaćenih doprinosa ne vrati osiguraniku ili njegovoj obitelji kroz isplatu mirovine. To svakako nije pravedno i primjer je apsurdne dosljedne primjene načela solidarnosti u odnosu na načelo uzajamnosti.

Stoga se ovim izmjenama članovima obitelji iz prvog nasljednog reda omogućuje nasljeđivanje 20% od ukupno evidentiranih i valoriziranih sredstava obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Devet točaka novog Zakona

Predloženim promjenama u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti povećava se njegova transparentnost i jačaju njegova dva bitna načela, načelo solidarnosti i načelo uzajamnosti te tako pridonosi većoj pravednosti, socijalnoj osjetljivosti i izbalansiranosti mirovinskog sustava, otvaraju se veze prema drugom stupu mirovinskog osiguranja – individualnoj kapitaliziranoj štednji, a mirovine iz prvog stupa su primjerenije za korisnike, bez ugrožavanja održivosti mirovinskog sustava.

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju uvodi se devet bitnih novina, odnosno poboljšanja u mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti.

Exit mobile version