Vijesti
Osnovano povjerenstvo: Nesigurna budućnost njemačkih mirovina?
Posebnu buku podigla je druga opcija, ona o podizanju starosne granice za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 67 na 69 godina starosti. No ne smije biti zabranjenih tema kad je u pitanju proces spašavanja njemačkih mirovina pa tako ni podizanje starosne dobi za umirovljenja na gotovo 70 godina.
Sve veći broj starijih građana izazov je za njemačke mirovinske fondove čije financiranje je sve samo ne sigurno. Zato je s radom započela i posebna vladina komisija kojoj je zadatak da u sljedeće dvije godine pronađe odgovor na goruća pitanja financiranja njemačkih mirovina, javlja WDR.
Loša demografija
Danas se država bori s drugim izazovima koje mirovine čine sve samo ne sigurnima. Tu je prije svega takozvani demografski faktor: društvo je sve starije, sve je više umirovljenika a sve manje onih koji uplaćuju u mirovinske fondove. Radi pojašnjenja: svi koji sada rade, financiraju mirovine koje se trenutno isplaćuju a ne svoje buduće mirovine. Zato je važno da odnos između onih koji uplaćuju u fond i onih koji iz ovog fonda primaju mirovine bude u ravnoteži.
Da bi tako i ostalo, Njemačka vlada je osnovala Mirovinsku komisiju koja ima zadatak da do 2020. pronađe odgovore na probleme koje sa sobom donose demografske promjene tj. staruće društvo. Sociolog s Ruhrskog sveučilišta u Bochumu, Martin Werding objasnio je za ARD koje opcije komisiji stoje na raspolaganju kako bi se spasio njemački mirovinski sustav. Naravno da se može doprinos u mirovinski fond polako ali sigurno povećati uz istodobno smanjivanje mirovine. Zatim je tu i mogućnost povećanja starosne dobi za odlazak u mirovinu, to je jedina opcije koja koristi i onima koji odlaze u mirovinu kao i onima koji uplaćuju u fond. I naposlijetku imamo mehanizme koji djeluju izvan mirovinskog sistema poput pojačanog rada migranata ali i mirovina koje se zasnivaju na kapitalnim fondovima“, rekao je Werding.
Umirovljenje u sedamdesetoj?
Posebnu buku podigla je druga opcija, ona o podizanju starosne granice za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 67 na 69 godina starosti. Špekulacije o eventualnom podizanju starosne granice potvrdio je i predsjednik Vladina povjerenstva za mirovine, bivši ministar zdravstva iz redova CDU-a, Hermann Gröhe koji je ustvrdio kako ne smije biti zabranjenih tema kad je u pitanju proces spašavanja njemačkih mirovina pa tako ni podizanje starosne dobi za umirovljenja na gotovo 70 godina.
No odgovor je brzo stigao od koalicijskog partnera SPD-a. „Mirovine sa 68 ili 70 godina, to SPD nikad neće dozvoliti“, rekao je glavni tajnik njemačkih socijaldemokrata Lars Klingbeil. Predstavnici oporbe optužuju vladajuću koaliciju za nedostatak koncepta kada su mirovne u pitanju. A ostale interesne sfere na budućnost njemačkih mirovina gledaju shodno svojim interesima: i dok tako poslodavci upozoravaju da bi daljnje podizanje mirovinskog doprinosa a time i povećanje cijene rada, ugrozilo njemačku konkurentnost, socijalne udruge smatraju da reforma ne smije ići u smjeru smanjenje mirovina što bi, po njihovom mišljenju, pogodilo najviše one umirovljenike koji već i sad žive na rubu socijalnog spektra. (Nenad Kreizer, WDR)