Sve veći broj starijih građana izazov je za njemačke mirovinske fondove čije financiranje je sve samo ne sigurno. Zato je s radom započela i posebna vladina komisija kojoj je zadatak da u sljedeće dvije godine pronađe odgovor na goruća pitanja financiranja njemačkih mirovina, javlja WDR.
Loša demografija
Danas se država bori s drugim izazovima koje mirovine čine sve samo ne sigurnima. Tu je prije svega takozvani demografski faktor: društvo je sve starije, sve je više umirovljenika a sve manje onih koji uplaćuju u mirovinske fondove. Radi pojašnjenja: svi koji sada rade, financiraju mirovine koje se trenutno isplaćuju a ne svoje buduće mirovine. Zato je važno da odnos između onih koji uplaćuju u fond i onih koji iz ovog fonda primaju mirovine bude u ravnoteži.
Da bi tako i ostalo, Njemačka vlada je osnovala Mirovinsku komisiju koja ima zadatak da do 2020. pronađe odgovore na probleme koje sa sobom donose demografske promjene tj. staruće društvo. Sociolog s Ruhrskog sveučilišta u Bochumu, Martin Werding objasnio je za ARD koje opcije komisiji stoje na raspolaganju kako bi se spasio njemački mirovinski sustav. Naravno da se može doprinos u mirovinski fond polako ali sigurno povećati uz istodobno smanjivanje mirovine. Zatim je tu i mogućnost povećanja starosne dobi za odlazak u mirovinu, to je jedina opcije koja koristi i onima koji odlaze u mirovinu kao i onima koji uplaćuju u fond. I naposlijetku imamo mehanizme koji djeluju izvan mirovinskog sistema poput pojačanog rada migranata ali i mirovina koje se zasnivaju na kapitalnim fondovima“, rekao je Werding.
Umirovljenje u sedamdesetoj?
Posebnu buku podigla je druga opcija, ona o podizanju starosne granice za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 67 na 69 godina starosti. Špekulacije o eventualnom podizanju starosne granice potvrdio je i predsjednik Vladina povjerenstva za mirovine, bivši ministar zdravstva iz redova CDU-a, Hermann Gröhe koji je ustvrdio kako ne smije biti zabranjenih tema kad je u pitanju proces spašavanja njemačkih mirovina pa tako ni podizanje starosne dobi za umirovljenja na gotovo 70 godina.
No odgovor je brzo stigao od koalicijskog partnera SPD-a. „Mirovine sa 68 ili 70 godina, to SPD nikad neće dozvoliti“, rekao je glavni tajnik njemačkih socijaldemokrata Lars Klingbeil. Predstavnici oporbe optužuju vladajuću koaliciju za nedostatak koncepta kada su mirovne u pitanju. A ostale interesne sfere na budućnost njemačkih mirovina gledaju shodno svojim interesima: i dok tako poslodavci upozoravaju da bi daljnje podizanje mirovinskog doprinosa a time i povećanje cijene rada, ugrozilo njemačku konkurentnost, socijalne udruge smatraju da reforma ne smije ići u smjeru smanjenje mirovina što bi, po njihovom mišljenju, pogodilo najviše one umirovljenike koji već i sad žive na rubu socijalnog spektra. (Nenad Kreizer, WDR)
