“Generalno, hrvatske mirovine manje su nego u ostalim državama članicama EU-a. No najveća prijetnja nalazi se u budućnosti. Postoji rizik da će u budućnosti zbog starenja stanovništva Hrvatska izgubiti mogućnost da zaštiti starije ljude od siromaštva. Stoga je potrebno osnažiti mlade ljude i pomoći im na tržištu rada, a starijima pomoći da ostanu zdravi i duže aktivni kako bi svi mogli doprinijeti društvu”, kazao je Ettore Marchetti iz Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost. Izrečeno je to na predstavljanju Izvješća o primjerenosti mirovina za 2018., Izvješća o starenju stanovništva za 2018. i novih preporuka za Hrvatsku u okviru procesa Europskog semestra.
Kada za 40 godina ode u mirovinu, osoba koja je u Hrvatskoj prvi put počela raditi 2016. godine imat će 16 posto manju mirovinu od sadašnjih novih umirovljenika iza kojih je 40 godina staža, pokazuju najnoviji godišnji izvještaji Europske komisije o starenju i primjerenosti mirovina. Komisija procjenjuje da će Hrvatska samo zbog starenja stanovništva idućih pola stoljeća ostati bez oko 800 tisuća osoba u radnoaktivnoj dobi, udvostručit će se broj starijih od 65 i znatno smanjiti broj djece i mladih ljudi.
Kako prenosi Hina, Egbert Holthuis iz Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost kazao je da se tržište rada u Hrvatskoj poboljšalo, no postoji visoka stopa nezaposlenosti među mladim ljudima, stoga je potrebno poboljšati obrazovni sustav.
“Također, ljudi moraju duže ostati na tržištu rada zbog sebe i djece te kako bi osigurali prikladne mirovine. Smatramo da bi Hrvatska trebala bolje iskoristiti Unijine strukturne fondove za infrastrukturu i obrazovanje i da bi to trebalo ići brže”, dodao je.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ustvrdio je da podaci iz izvješća ukazuju na nužnost mirovinske reforme. “Vidljivo je da imamo samo 20 posto umirovljenika koji su odradili 40 godina ili više, imamo deficit od 17 milijardi kuna i cilj je ove Vlade da se uhvatimo u koštac s cjelovitom mirovinskom reformom, nečim što su izbjegavale prethodne Vlade”, kazao je. Naglasio je da su formirane radne skupine u kojima će se rješenja detaljno raspraviti sa socijalnim partnerima te će do 15. rujna zakoni biti u saborskoj proceduri i usvojeni s 1. siječnja 2019.
“Cilj reforme je održivost mirovina i njihovo povećanje, odnosno adekvatnost. Cjelovita mirovinska reforma je okrenuta većinom na buduće umirovljenike, ali ćemo balansirati da vidimo na koji način povećati mirovine za postojeće umirovljenike i uključiti ih što aktivnije na tržište rada uz mogućnost zadržavanja mirovine”, istaknuo je Pavić.
