Od početka 2017. godine honorarci nisu izuzeti od plaćanja socijalnih doprinosa koji se sada obračunavaju na sve oblike drugog dohotka – honorarni rad, ugovor o djelu, dohodak od članstva u nadzornim odborima i slično.
Doprinosi su upola manji nego iz plaća, a honorarcima donose i određena mirovinska prava. Večernji list je provjerio kako se mirovine zarađuje honorarčenjem. Primjerice, osobi koja je lani honorarno zaradila 4.878 kuna izvedeno je 18 dana mirovinskog staža. Da bi se na taj način stekla puna godina mirovinskog staža, godišnja honorarna zarada u 2017. godini trebala je biti u visini prosječne bruto plaće u državi, odnosno 96.660 kuna.
U 2016. godini je honorarno radilo oko 13 tisuća umjetnika, 56 tisuća autora, 90 tisuća članova skupština i nadzornih tijela, 40 tisuća akvizitera, trgovačkih putnika, prevoditelja i sudskih vještaka te oko 100 tisuća ostalih građana koji povremeno rade preko ugovora o djelu, primjerice na biračkim mjestima u izbornim godinama.
