Glumica Zdenka Heršak progovorila je za Jutarnji list o svom životu i muškarcima koji su ga obilježili. Vatreni karakter zadržala je i u poznim godinama koje ispunjava pisanjem. Kako je prije nekoliko godina rekla, piše brzo i lako, svaki dan po osam sati, kao da joj je to posao.
„Gornji dio mojeg tijela funkcionira: um još radi i želi učiti. Srce još može voljeti i još ljubi. Ali, starost mi se prišuljala u noge. Godine su, međutim, varka. Godina imam koliko poželim da ih je. Drugo je što moram zapisati u dokumente. Budući da se svemir, pa i Zemlja, širi, a vrijeme se po Einsteinu računa po prostoru kroz koji prolaziš, mnogo smo stariji nego što moramo reći. Možda mi je već i 200 godina“, ispričala je za Jutarnji.
Glumica je za jutarnji otkrila i kakav je odnos imala s književnicima Danilom Kišom i Rankom Marinkovićem. „Upoznala sam Kiša na svom rođendanu. Nosio me na leđima, imao je predivnu kosu, plave oči, ljubio me u blizini mog muža. Poslije je taj poljubac opisao kao ‘najslađa usta koja je ikad dotaknula njegova osobnost’. Muž Vanča Kljaković ništa nije rekao, dao mi je slobodu, da isprobam drugo. Divna gesta s njegove strane, koju ja nisam razumjela sa svojih 35 godina.
S Rankom Marinkovićem sam, pak, dugo prijateljevala, a onda mi je jednoga dana ponudio da budem njegova supruga. Žena mu je u to vrijeme živjela u Beogradu, već se rastao. Nasmijala sam se… Mi ne bismo funkcionirali, to bi bila igra Pigmaliona, on bi bio moj učitelj, a ja sam za učitelje prehirovita i znatiželjna“, kazala je Heršak.
O velikom Marinkoviću je u knjizi “Nosili me vihori” (VBZ, 2014.) napisala: “Kad sam došla živjeti u Zagreb, postala sam njegova ljubavnica. Davala sam mu svoje tijelo na njegovo uživanje. I tako je bilo nekoliko godina. Sastajali smo se i viđali po kavanama koje su tada bile u modi kod vrlih umjetnika, njihovih satelita lijepih žena, snobova… Na javnim mjestima bili smo samo znanci.”
