Neki su karcinomi smrtonosniji od drugih iako izgledaju identično, a najnovije znanstveno istraživanje pokazalo je i zašto, prenosi BBC. Ovo otkriće otvorit će put točnijem određivanju terapije za svakog pojedinog pacijenta.
Znanstvenici s Instituta Francis Crick objavili su da su razvili sistem analize razvoja svakog pojedinog tumora kako bi lakše predvidjeli njegovo ponašanje u budućnosti. Konkretno, istraživanje raka bubrega pokazalo je da su kod nekih pacijenata tumori zloćudni dok drugi nikad ne postanu agresivni te ih ne treba liječiti, nego samo pratiti. Jedan karcinom može brzo ubiti pacijenta dok drugi pacijent, uz naizgled isti oblik raka, može živjeti i desecima godina nakon dijagnoze što znači veliku neizvjesnost i za pacijenta i za onkologa.
„Nažalost, mi nemamo alate za razlikovanje karcinoma koje treba liječiti i onih koje treba pratiti”, kaže znanstvenica Samra Turajlic, jedna od autorica studije. Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Cell, a analiziralo je rak bubrega kod sto pacijenata. Tim znanstvenika proveo je genetička istraživanja kako bi analizirao povijest svakog raka – slično kao kod utvrđivanja očinstva samo mnogo složenije. Kako rastu i razvijaju se, karcinomi sve više mutiraju i različiti dijelovi tih tumora počinju mutirati na različite načine. Istraživači su uzimali brojne uzorke iz različitih dijelova karcinoma i potom proučavali koliko su slični ti dijelovi, što im je omogućilo da sastave evolucijsku povijest svakog tumora.
“To nam može pokazati kojim će se putem razvijati tumor”, kaže Turajlic. Na temelju rezultata istraživanja znanstvenici su podijelili karcinome bubrega u tri kategorije: vrlo zloćudne od početka, prijelazne i relativno dobroćudne. Kod ovih prvih, najopasnijih oblika, zabilježene su raširene i brze mutacije, a tumori su rasli toliko brzo da su se metastaze proširile tijelom vjerojatno i prije nego je otkriven primarni tumor. U tim slučajevima operacija kojom se otklanja primarni tumor može odgoditi početak liječenja lijekovima čime bi se moglo usporiti napredovanje bolesti.
‘Najdobroćudniji’ oblici karcinoma ponašali su se upravo suprotno i postojala je velika vjerojatnost za njihov spori rast da nikad neće predstavljati problem za pacijenta, pa takve tumore valja samo pratiti. I treća vrsta, prijelazni oblici, mogli su se u početku proširiti na još samo jednu lokaciju u tijelu u kojem bi slučaju bilo prihvatljivo njihovo operativno liječenje. Dr Turajlic kaže kako znanstveni tim ne dvoji oko toga da su rezultati istraživanja primjenjivi i na druge vrste karcinoma, a ne samo bubrega.
Istraživanje je pokazalo i da su se najranije mutacije u tumoru događale i do 50 godina prije otkrivanja karcinom bubrega. Direktor organizacije Cancer Research UK Harpal Kumar kaže kako je istraživanje doista važno jer su liječnici već godinama suočeni sa situacijom u kojoj naizgled iste dijagnoze kod različitih pacijenata imaju i potpuno različite ishode.
