Tuberkuloza je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Podaci o tuberkulozi sežu i u antičko doba, a u narodu se tuberkuloza spominje pod nazivom sušica. Uzročnik tuberkuloze prvenstveno zahvaća pluća, iako rjeđe može zahvatiti i druge organe i organske sustave, kao što su grkljan, poplućnica, koža, kosti, mokraćni i spolni sustav te središnji živčani sustav.
Izvor bolesti je isključivo bolestan čovjek koji ima simptome tuberkuloze (tuberkulozu pluća i grkljana). Tuberkuloza se najlakše prenosi u dugotrajnom kontaktu s osobom koja je bolesna. Uzročnik bolesti prenosi se zrakom, tj. kapljičnim putem, kada osoba koja ima tuberkulozu pluća ili grkljana kašlje, pjeva ili pljuje.
Najčešći su simptomi tuberkuloze dugotrajno kašljanje, koje može biti popraćeno iskašljavanjem krvi, gubitak težine, blaga dugotrajna temperatura (do 37,4 ° Celzijusa), noćno znojenje i umor. Najosjetljivija populacija su djeca, starije osobe te osobe kojima je oslabljen imunosni sustav. Od trenutka izloženosti do početka simptoma može proći od nekoliko mjeseci do nekoliko desetljeća, što dodatno otežava liječenje tuberkuloze. Liječenje tuberkuloze traje najmanje 6 mjeseci, većim brojem lijekova, što dodatno ukazuje na to koliko je tuberkuloza zahtjevna i teška bolest.
Umiru starije osobe
Dvije starije žene s križevačkog područja umrle su od posljedica tuberkuloze, bolesti koja se povezuje s lošim uvjetima života i lošom prehranom. Iako se broj zaraženih otprije 20-ak godina drastično smanjio sa stotinjak oboljelih godišnje na samo desetak, koliko Zavod za javno zdravstvo u Koprivnici bilježi zadnjih nekoliko godina, bolest je itekako prisutna među stanovnicima te županije. A to potvrđuju i spomenuta dva smrtna slučaja tijekom 2016. godine. (Podravski.hr, 28. 3. 2018)
BCG jedno od cjepiva s najduljom primjenom
Tuberkuloza je prisutna na svim kontinentima, a najveći broj oboljelih nalazi se u zemljama u razvoju, poglavito u afričkim zemljama. U Republici Hrvatskoj je u 2014. godini zabilježeno 10 novooboljelih osoba na 100 000 stanovnika, što je najmanje oboljelih od kada se vrši evidencija oboljenja. Trendu smanjivanja obolijevanja od tuberkuloze, uz ostale preventivne mjere, pridonijela je i uporaba cjepiva protiv tuberkuloze.
Cjepivo protiv tuberkuloze počinje se primjenivati u Republici Hrvatskoj 1948. godine i jedno je od cjepiva koja su najduže u uporabi. Prema kalendaru obvezatnog cijepljenja, cijepe se djeca u prvoj godini života (cijepljenje je obvezatno) te osobe koje imaju pojačan rizik, prema epidemiološkoj procjeni. Cjepivo se nije uvijek pokazalo učinkovitim u zaštiti od tuberkuloze pluća, ali je njegova učinkovitost veća u zaštiti od tuberkuloze središnjeg živčanog sustava (mozga) i tuberkuloze koja može zahvatiti različite organe (milijarna tuberkuloza), koje imaju visoku smrtnost i najčešće se javljaju u dječjoj dobi.
Posljednji slučaj tuberkuloze središnjeg živčanog sustava u djece zabilježen je u Republici Hrvatskoj 2004. godine, što se može djelomično pripisati cijepljenju, a djelomično i drugim preventivnim mjerama koje se provode. Cjepivo protiv tuberkuloze poznato je pod nazivom BCG, a pripremljeno je od živog, oslabljenog bacila goveđe tuberkuloze (bacilus Calmette-Guerin).
Cijepljenje i dalje jedno od najvažnijih oružja protiv TBC-a
U nekim zemljama cijepljenje protiv tuberkuloze nije obvezatno zbog niskog rizika od infekcije. Cijepljenje, uz ostale mjere prevencije, kao što su rano otkrivanje oboljelih, praćenje oboljelih, pronalaženje osoba koje su bile u kontaktu s oboljelim, edukacija i liječenje oboljelih, predstavlja i dalje jedan od najvažnijih načina borbe protiv tuberkuloze, posebice u zemljama s velikim brojem oboljelih od tuberkuloze.
(Dr.sc. Morana Tomljenović, dr.med, Narodni zdravstveni list)
