Nikoga ne treba čuditi što ljudi masovno odlaze iz Hrvatske. Pogotovo ne nakon što je Eurobarometar objavio svoje posljednje istraživanje po kojemu su Hrvati uvjereni da im za uspjeh nije nužno ni dobro obrazovanje ni ustrajan rad, nego političke veze i – čista sreća, piše Slobodna Dalmacija.
Smatraju i da žive u zemlji u kojoj se pravila ne odnose na sve jednako, u kojoj građani nemaju jednake šanse, u kojoj ne dobiju ono što zaslužuju i u kojoj nepravda uvjerljivo prevladava nad pravednošću.
Ovako porazna slika Hrvatske odražava se na opće raspoloženje njezinih stanovnika. Ispitanici iz Hrvatske u ovom su istraživanju rekorderi po osjećaju usamljenosti, a nakon Rumunja, Grka, Bugara i Litavaca, na začelju su unutar Europske unije po subjektivnom osjećaju sreće. Još gora je situacija kad se testirala tvrdnja o dobrom zdravlju. Hrvatska je tu zauzela tek 25. mjesto. Iza nas su samo Litva, Rumunjska i Latvija.
Ne vjeruju u rad
Da je predan rad važan za napredak u životu, prema Eurobarometru, smatra najviše Iraca: 46 posto ispitanika smatra ga ključnim, a 53 posto potpuno važnim, a samo jedan posto ne slaže se s navedenom tvrdnjom. Na drugom su mjestu Britanci, a nakon njih slijede tri bivše socijalističke zemlje: Mađarska, Slovačka i Bugarska. U njima se između 4 i 11 posto ispitanih ne slaže da je za napredak u životu važan rad. Za usporedbu, u Hrvatskoj, koja se u ovoj kategoriji našla na posljednjem mjestu, taj postotak iznosi 23 posto.
Nimalo bolja situacija nije ni kad je u pitanju važnost dobrog obrazovanja. Čak 99 posto ispitanika iz Njemačke smatra da je kvalitetna edukacija ključna za napredak u životu. Slijede Ciprani, Austrijanci, Litavci, Maltežani i Irci. Hrvatska je, s 82 posto onih koji obrazovanje smatraju važnim i 18 posto onih koji ga ocjenjuju “potpuno nebitnim”, na predzadnjem mjestu.
Političke veze su im sve!
No, zato carujemo u slaganju s izjavom da su za uspjeh u životu presudne političke veze, gdje uvjerljivo držimo neslavno prvo mjesto. Čak 88 posto ispitanika iz Hrvatske slaže se s tom tvrdnjom. Njih tek 11 posto smatra da političke veze ne utječu na nečiji uspjeh. Iza nas su Bugari, Mađari, Grci, Talijani, Ciprani, Rumunji i Poljaci, a na začelju ove kolone nalaze se Njemačka, Estonija, Velika Britanija, Finska, Francuska, Nizozemska, Danska i – na političke veze najnesenzibilnija – Švedska.
Vrlo slično države su raspoređene i kad je riječ o utjecaju fluidnog faktora sreće na nečiji uspjeh. Da on nije važan, smatraju ispitanici iz zemalja u kojima za uspjeh nisu važne ni političke veze. U onima, pak, u kojima “štela”, “žnora” ili “rodijak” na pravome mjestu određuju sudbine ljudi, visoko se cijeni i sreća. S tim da je ovdje Bugarska ipak pretekla Hrvatsku, koja se našla na drugom mjestu.
