Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina, javlja Jutarnji list.
Ovo je dio paketa mjera i zakona koje priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u sklopu mirovinske reforme, koje planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu.
Sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je 2014. donijela SDP-ova Vlada Zorana Milanovića, predvidio je produljenje radnog vijeka do 67. godine jednako za muškarce i žene od 2038., no EK traži da se izjednačavanje dogodi i ranije, 2030., tako da će vjerojatni prijedlog HDZ-ove Vlade biti kompromisan – da od 2033. svi idemo u starosnu mirovinu sa 67 godina života. Sada je situacija takva da muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, dok žene od ove godine idu sa 62 godine života.
S obzirom da je tehnologija olakšala obavljanje poslova za koje se dobivao beneficirani radni staž, mnoga od njih će se brisati s tog popisa i to prema preporuci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Većina ovih promjena dogodit će se u prometnom sektoru.
Drugi stup, usprkos velikim negodovanjima, ostaje i jačat će. Riječ je o svojevrsnoj privatnoj štednji s kojom raspolažu fondovi i sada oko 76% novca ulažu u državne obveznice. Procjene su da će do 2040. mirovinski fondovi vrijediti 90 posto BDP-a, ili 300 milijardi kuna. „S jedne strane taj bi se novac trebao uložiti u hrvatsko gospodarstvo, a s druge strane treba biti oprezan da se ne dogodi Agrokor“, tvrdi neimenovani izvor Jutarnjeg lista.
