Vijesti
Prije nego zaspete, pomaknite kazaljke na vekerici
Ovo dvostruko računanje vremena je prvi put zabilježeno 1916. godine na sjeveru kontinenta. Razlog je ušteda energije jer se stvorio privid da sunce zalazi kasnije te da dan dulje traje.
I opet se „mijenja vrijeme“, ovoga puta tako da će nestati onih 60 minuta između 2 i 3 sata. Dakle, noć će biti kraća. Računala i pametne telefone ne dirajte. Oni će, najvjerojatnije, sami uhvatiti korak s ljetnim računanjem vremena.
Na Hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme Austro-ugarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
I tako sve do posljednjeg vikenda u listopadu kada ćemo produžiti noć kako bismo bolje koristili dnevno svjetlo.
S vremenom se stvorio otpor protiv ove ideje za koju mnogi tvrde kako utječe na naše zdravlje, a uz to i da nema opravdano velikog utjecaja na uštede energije. Zato je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament prošle godine usvojio rezoluciju kojom predlaže odustajanje od režima ljetnog i zimskog računanja vremena u Europskoj uniji. Njihov prijedlog treba potvrditi Europska komisija.
S promjenom računanja vremena mijenja se i period za jeftiniju „noćnu“ struju koja će se sad obračunavati od 22 sata navečer do 8 sati ujutro.